BEOGRAD, Srbija zvanično ima manje neradnih dana nego Japan, i neke zemlje u regionu, a ipak spajanjem praznika, broj neradnih dana nekad poraste na 16 ili 17 godišnje.
Privrednici Srbije misle da je krajnje vrijeme da se stavi tačka na takvu praksu, jer ih svaki neradni dan košta 16 i po miliona evra.
Svako praznovanje u Srbiji u prvi plan izbaci staru temu-da li smo skloni pretjerivanju i produžavanju odmora spajanjem prazničnih dana.
Ove godine približili su se 1.maj i Uskrs, pa se ne radi 6 dana, neki su tome dodali i par radnih dana i dobili desetodnevni odmor. Koliko je to dobro, mišljenja su podijeljena.
Privatnici nemaju dilemu-izračunali su da svaki izgubljeni radni dan privredu košta 16 i po miliona evra.
Svake godine u Srbiji daju obećanje da će državne službe raditi, ali u ovoj službi uvijek rade djelimično ili skraćeno, poseban problem imaju poslodavci na nivou različitih optšina u unutrašnjosti gdje te službe ili ne rade uopšte ili rade do 11, 12 sati ne možete da završite određene poslove da građani pribave određenu dokumentaciju.
U ministarstvu rada Srbije podsjećaju da se državne službe drže zakona i da nisu spojile uskršnji i vikend uoči 1.maja, kao i da ostale dane u toj nedjelji rade puno radno vrijeme.
“Mi čak po broju neradnih dana, po broju državnih i drugih praznika, spadamo u red zemalja sa manjim brojem neradnih dana, mi ih imamo 10, Slovenija ima 13, Hrvatska 14, a Japan kao jedna od najvrednijih zemalja, ima čak 15”, kaže Zoran Martinović iz Ministarstva rada Srbije.
Poslodavci, kaže Martinović, unaprijed moraju planirati praznične dane kao neradne i tome prilagoditi svoje poslovanje. Takođe imaju obavezu i da zaposlenima koji rade tokom praznika,, isplate uvećane dnevnice.
Sociolozi koji su se bavili srpskim fenomenom spajanja praznika, objašnjavaju da je ljudima teško da se odreknu navika koje im odgovaraju sa stanovišta lagodnosti i ležernosti. Ukidanje tradicije produženog praznovanja, vjerovatno bi doživjeli kao da im neko oduzima nešto na šta imaju pravo. B 92
