SARAJEVO, Istraživanje Instituta za razvoj mladih “Kult” pokazalo je da bi svaki četvrti od pet mladih “iz ovih stopa” napustio BiH, te da bi 37 posto mladih otišlo u inostranstvo zauvijek kada bi im se pružila prilika, 40 posto bi otišlo na duže vrijeme, a devet posto ih je već poduzelo konkretne korake za odlazak iz BiH – kazala je PR Instituta za razvoj mladih “Kult” Abela Purivatra.
Ovo istraživanje, pojašnjava ona, rađeno je 2013. godine, i pokazalo je da su najčešći razlozi zbog kojih bi mladi napustili BiH privremeni rad u inostranstvu, studiranje ili trajno nastanjivanje u nekoj od zemalja u inostranstvu.
Podsjetila je na istraživanje Instuta “Kult” iz 1995. godine, koje je pokazalo da je tada BiH napustilo 150.000 mladih. To je, ističe Purivatra, crna statistika.
– Nezaposlenost mladih u BiH najveći je problem ove populacije, ali i najveći problem bh. društva – smatra ona i podsjeća na činjenicu da je 67,1 posto mladih u BiH nezaposleno, što BiH, kako je rekla, vodi na dno ljudske ljestvice.
Osim toga, ističe, 26 posto mladih nemaju potpisan nikakav ugovor o radu sa poslodavcem, a više od polovine zaposlenih mladih ne rade posao za koji su se obrazovali.
– Najveći uzrok odlaska mladih iz BiH je nezaposlenost. Najveći broj mladih koji napuštaju BiH su oni sa srednjom stručnom spremom, ali također odlazi i veliki broj visokokvalificiranog kadra, jer se njima van granica BiH nude jako dobre prilike za posao – pojašnjava ona.
Purivatra smatra da odgovornost za ovu situaciju nose svi u BiH, počevši od vladajućih struktura, sistema obrazovanja, nevladinog sektora, te svi oni koji mladima ne pružaju razlog da ostanu u svojoj zemlji.
Međutim, kaže da bi se stvari sada mogle promijeniti, jer je trenutno u procesu izrada prve Strategije prema mladima u Federaciji BiH (FBiH), a uporedo s tim, isti takav dokument se kreira i u Republici Srpskoj (RS).
– Radna grupa za izradu ove Strategije već je usvojila nacrt koji će obuhvatiti probleme mladih u sedam različitih oblasti, obrazovanje, zapošljavanje, sigurnost… – kazala je Purivatra, dodajući da bi ovaj dokument trebao biti kreiran do kraja godine, te da će stupiti na snagu početkom 2016., sa mandatom od četiri godine.
Naravno, ističe ona, Strategija nije nikakav čarobni štapić koji će riješiti sve probleme preko noći, ali, kako je rekla, sadržavat će jako dobra strateška rješenja i preporuke kako zadržati mlade u BiH.
Takođe je naglasila da će ovo biti prvi put da se u FBiH obuhvate svi problemi mladih, te da će se pokušati ponuditi rješenja za te probleme.
Zamjenik direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH Željko Rajić naveo je podatke po kojima je putem Sporazuma o zapošljavanju bh. građana u Sloveniji, tokom prvih 6 mjeseci ove godine na rad u Sloveniju otišlo 1.166 osoba. Tokom 2013. i 2014. godine, od kada se Sporazum primjenjuje, otišao je 2.531 radnik.
Dodao je da je u Njemačku, putem Dogovora o zapošljavanju medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom, tokom prvih šest mjeseci ove godine na rad otišlo 446 osoba, te da je tokom 2013. i 2014, od kada se Dogovor primjenjuje, na rad otišlo 750 osoba.
Inače, napominje on, nijedna država ne vodi statistiku o tome koliko radnika odlazi iz zemlje na rad u druge države, već statistiku vode države, pa tako i BiH, o broju stranih radnika koji dolaze na rad u tu državu.
– Takođe imamo veliki problem sa radom “nacrno” i radnici se ne odjavljuju sa evidnecija nezaposlenih kada odlaze na rad u druge države, bilo da se radi o sezonskom radu ili stalnom angažmanu, izuzev u slučajevima kada mi posredujemo – kazao je Rajić.
Pojasnio je da, prema broju upita koje građani dostavljaju Agenciji za rad i zapošljavanje, radnici u BiH najveći interes pokazaju za odlazak na rad u Njemačku i Austriju, a potom za Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt. Ipak, ističe on, dominantan broj upita, više od 80 posto, odnosi se na Njemačku i Austriju.
– Kada su u pitanju visokoobrazovni kadrovi tačnih podataka nemamo, jer su tržišta rada svih država otvorena za radnike sa visokom stručnom spremom, posebno u oblastima poput medicine, informacionih tehnologija, elektrotehnike, mašinstva i građevine. To znači da ovi radnici odlaze bez posredovanja i samostalno traže posao – pojašnjava Rajić.
Za proceduru za zapošljavanje u Njemačkoj kaže da jeste pojednostavljena, i to putem instituta “Plave karte”, ali napominje da se to odnosi samo na visokoobrazovane osobe koje su potrebne na tržištu rada, te za osobe nižih profila koji se nalaze na listi deficitarnih zanimanja koje svake godine donosi Vlada Njemačke.
Ipak, objašnjava on, i u ovom slučaju radnici moraju sami naći poslodavca i dati garanciju da će godišnje zarađivati minimalni propisani iznos novca, te da jedino tako imaju šansu za zaposlenjem.
Zaključio je da, imajući u vidu stanje na bh. tržištu rada, kvalifikacionu strukturu, a posebno na evidencijama nezaposlenih, ne očekuju da će značajniji broj bh. građana odlaziti na rad u Njemačku. Fena
