BERN, Švajcarski franak, valuta koja je predstavljala utočište povjeriocima od širenja dužničke krize u evrozoni, mogao bi prestati da to bude, upozoravaju analitičari banke Sosijete ženeral (Societe Generale).
Banka prognozira da bi kurs švajcarskog franka mogao da do sredine 2014. oslabi za gotovo 10 odsto u odnosu na evro, budući da su sistemski rizici vezani za evrozonu sve manji. Trenutno se evrom trguje po 1,229 švajcarskih franaka.
Sistemski rizik u evrozoni je oslabio, a dalji napredak očekuje se u rješavanju pitanja solventnosti zemalja članica evrozone, tako da bi švajcarski franak mogao da izgubi svoju privlačnost kao alternativno ulaganje, navode stručnjaci iz Sosijete ženeral, a prenose svjetski poslovni mediji.
Međutim, postoji mogućnost da Švajcarska narodna banka (SNB) iduće godine poveća kamatne stope kako bi neutralizovala rast cijena nekretnina, što bi moglo da ograniči pad vrijednosti švajcarske valute, napominju u toj banci.
Švajcarska bilježi rast cijena nekretnina od početka globalne finansijske krize 2008, koji je podstaknut izrazito niskim kamatnim stopama.
Banka očekuje da će potražnja za švajcarskim frankom ostati nepromijenjena tokom narednih 12 mjeseci.
Isti mediji navode i izjavu guvernera Švajcarske narodne banke, Tomasa Jordana, da banka ne namjerava da mijenja, niti da ukida minimalni valutni kurs na nivou od 1,2 franka za evro.
Finansijski direktori švajcarskih kompanija očekuju da će u idućih 12 mjeseci domaća valuta dodatno oslabiti na 1,25 franaka za evro, pokazali su nedavno rezultati ankete kompanije Deloit (Deloitte LLP), sprovedene među 120 finansijskih direktora.
Franak je, inače, od početka godine prema evru oslabio 2,3 odsto zbog popuštanja fiskalne krize u evrozoni, prenose agencije.
Dosljedna i uspješna odbrana minimalnog valutnog kursa od strane centralne banke ojačala je povjerenje finansijskih direktora da se kurs franka neće u skorijoj budućnosti vratiti prethodnim visokim nivoima, tumače u Deloitu.
Uz franak, tradicionalno utočište za kapital u neizvjesnim ekonomskim prilikama predstavlja i zlato. Njegova cijena, međutim, pada već peti dan zaredom, što je najduže razdoblje opadanja vrijednosti zlata u posljednja tri mjeseca, a neizvjesno je kada će američki Fed početi da smanjuje monetarne podsticaje privredi SAD, koji inače pozitivno utiču na cijenu zlata.
Danas se cijena unce spustila za 0,8 odsto, odnosno, za 10,4 dolara, na 1.292 dolara. Od početka godine cijena zlata je u minusu za 23 odsto.
