CIRIH, Švajcarci će danas na referendumu odlučiti da li žele da svi građani mjesečno dobijaju stalni “bezuslovni osnovni prihod” koji su ekonomisti procijenili na po 2.500 franaka (2.254 evra), svakog mjeseca – i djeca i stari, i svi ostali, radili ili ne.
Stručnjaci su ocijenili da je taj iznos dovoljan da građanin “sastavi kraj s krajem u bogatoj Švajcarskoj” gdje je obavezno privatno zdravstveno osiguranje i gdje su životni troškovi “nebu pod oblake”.
Kritičari upozoravaju da bi takva politika dovela do “eksplozije” državnog budžeta.
Sama švajcarska vlada predlaže biračima da odbace taj prijedlog na referendumu, dok ankete govore da će se ionako glasati protiv u Švajcarskoj, poznatoj po slobodnoj tržišnoj politici, visokoj tehnologiji i kapitalističkom finansijskom sektoru.
Zagovornici insistiraju da je došlo vrijeme za uvođuenje osnovnog mjesečnog prihoda jer bespoštedne promjene u privredi, kao što je rad robota umjesto fabričkih radnika, čine radna mjesta sve nesigurnijim. Oni kažu i da žele da ishod referenduma bude podsticaj u tom pravcu, a ne tek puka pobjeda jedne ideje.
Ankete ukazuju da tu ideju podržava svega jedna četvrtina Švajcaraca.
Referendum se organizuje na osnovu 100.000 potpisa prikupljenih za prijedlog o održavanju glasanja.
U nedjelju se na referendumu glasa i o još nekoliko pitanja, među kojima su više novca za javne usluge i pojednostavljenje postupka za odobravanje azila.
Opšti osnovni mjesečni prihod za sve može izgledati kao “nabildovana” socijalna pomoć, ali njeni zastupnici kažu da im je cilj da time sasvim zamjene socijalnu pomoć. Zastupnici te ideje i u Švajcarskoj, i drugdje u Evropi kažu da su postojeći sistemi socijalne pomoći preopterećeni birokratijom u toj mjeri da odvraćaju mnoge potencijalne korisnike i od prijavljivanja za nju.
Novina bezuslovnog osnovnog prihoda je što bi ga svako dobijao automatski.
Po predloženom modelu, svako dete bi dobijalo jednu četvrtinu iznosa za odrasle – 625 franaka mjesečno, što je više od sadašnjeg državnog dječijeg dodatka.
Mogući načini prikupljanja novca za taj prihod bile bi takse na plate iznad minimalnih, ušteda od socijalne pomoći, porez i smanjenje državnog budžeta.
Ta švajcarska ideja je među najnaprednijima u Evropi. Holandski grad Utreht namjerava da izvede dvogodišnji eksperiment sa sličnim planom davanja novca stanovnicima koji već primaju socijalnu pomoć.
Ralf Kundih, predsjednik švajcarskog ogranka organizacije “Basic Income Earth Network”, kaže da se nekim ekonomistima ta ideja sviđa jer bi podstakla potrošnju i time podržala privredu.
“Naši roditelji, naše babe i dede, i svi prije njih, radili su teško da bismo mi mogli da proizvodimo više, a radimo manje, uz pomoć mašina”, rekao je Kundih. “Oni nisu predvidjeli samo to da će bogatstvo koristiti samo njegovim vlasnicima, kao sredstvo proizvodnje”.
Kundih je rekao da studije i pilot-projekti pokazuju da ljudi neće samo sjediti kod kuće, ne radeći ništa.
“Osnovni prihod je prije svega podsticaj za zapošljavanje i privrednu aktivnost“, rekao je on i dodao da će to podstaći preduzetništvo pošto će ljudi manje strahovati od gubitka posla i radije će preuzimati rizike.
Ali, udruženje većinom malih firmi na jugozapadu Švajcarske, UVAM, jedno je od mnogih koja pozivaju glasače da odbace taj predlog, te na svom sajtu na internetu poručuje “Nema hljeba bez rada”. UVAM je proglasilo prijedlog o osnovnom prihodu kao “apsolutnu opasnost jer predstavlja savršenu negaciju vrline rada”, te bi se ukorjenila “klasa zavisnika” po cijeni od 208 milijardi franaka godišnje.
“Bez bogatstva nema preraspodjele, jer novac ne pada s neba“, napisala je ta grupa.
Kundih ipak kaže da su mnoge reforme najprije dočekane negativno.
“Sav društveni napredak, kao što je penziono osiguranje ili čak i pravo glasa za žene, najprije su smatrani katastrofalnim za privredu“, rekao je on o ranijim reformama u Švajcarskoj. “Svako ko se odupire društvenom napretku kaže da za to nema para, ali to je samo prazna priča”. Beta