BEOGRAD, Veći priliv stranih investicija u Srbiju ne treba očekivati ukoliko se ne riješi problem korupcije, kaže član Savjeta za borbu protiv korupcije Danilo Šuković.
Veći priliv stranih investicija u Srbiju ne treba očekivati ukoliko se ne riješi problem korupcije, kaže član Savjeta za borbu protiv korupcije Danilo Šuković.
“Imamo dokaze ljudi koji nisu mogli da realizuju legalno i transparentno svoje, nego je na njih vršen pritisak da odustanu ili im nije data mogućnost da kupe određeno preduzeće”, kazao je Šuković.
Šuković je napomenuo da su sve projekcije o razvoju Srbije “mrtvo slovo na papiru”, ukoliko se ne stvori povoljniji ambijent i ukloni praksa da strani investitor pregovara sa nekim van institucija sistema – tajkunom, ili nekom političkom partijom, već da ode u instituciju i tamo rješava svoj zahtjev.
Kada se investitori suoče sa nemogućnošću realizacije investicije u Srbiji, oni se vraćaju u svoju zemlju, ali ukazuju drugim kompanijama da nije dobro da se upuštaju u avanturu zvanu – ulaganje u Srbiji, naglašava Šuković i dodaje i da je i to jedan od prolema zbog koga je nivo priliva investicija u Srbiji veoma mali.
Šuković je kazao da je poslije demokratskih promjena indeks percepcije korupcije u Srbiji bio 1,3 i da je u zadnje tri godine taj indeks dostigao 3,2, što znači da je došlo do nekog blagog poboljšanja, ali je naglasio da to još uvijek nije dovoljno.
“Svaka korupcija do nivoa četiri, smatra se endemskom, odnosno korupcijom koja je zahvatila cijelo društvo, a mi smo na tom nivou u posljednje tri godine. Dok su, u međuvremenu, druge zemlje u okruženju napredovale, mi padamo na toj ljestvici sve niže i niže i ne uspjevamo da napravimo nikakav pomak”, predočio je Šuković.
“Kad imate takvo stanje, onda je to prema definiciji Svjetske banke slučaj – zarobljene države, u smislu da je država zarobljena i da joj institucije nisu efikasne, već da rade za nečije partikularne interese”, dodao je on.
Šuković je naveo slučaj kompanije Brif, od čijih je predstavnika dobijena izjava u kojoj oni “tvrde da su im nuđeni uslovi mimo institucija”, ali i kompanije VAC koja nije mogla da kupi firmu direktno, nego je morala da ide preko posrednika. On je podsjetio i na raniji slučaj francuske kompanije Danon, koja nije uspjela da kupi “Knjaz Miloš”, a na koji je u Francuskoj i našoj diplomatiji ukazano sa najviših državnih pozicija. Tanjug