BANJALUKA – Značajan rast kreditne zaduženosti građana RS u prvim mjesecima ove godine, koji se poklapa s učestalim poskupljenjima životnih namirnica i energenata, poprima zabrinjavajuće razmjere i dugoročno prijeti da izazove dužničku krizu, upozoravaju ekonomisti.
Građani RS su, prema podacima Agencije za bankarstvo, u prvom tromjesečju ove godine povećali sumu podignutih kredita za 11 odsto u odnosu na kraj prošle godine, od čega najveću stopu rasta, od čak 15 odsto, bilježe zajmovi usmjereni u opštu potrošnju.
Komercijalne banke koje posluju u RS su u tom periodu stanovništvu plasirale kredite u ukupnom iznosu od skoro dvije milijarde maraka, od čega se više od dvije trećine odnosi na kredite za potrošnju, odnosno oko 1,3 milijarde KM.
Rajko Tomaš, profesor na banjalučkom Ekonomskom fakultetu, kaže da prosječna zaduženosti građana RS u iznosu od oko 1.300 KM nominalno nije velika, ali, kako naglašava, može biti veoma opasna u situaciji kada su prosječne plate skoro duplo manje, a deficit države izuzetno visok.
On ukazuje da se rast kreditnog zaduženja podudara sa skokom cijena namirnica i energenata, te izražava bojazan da bi to moglo značiti da građani podižu kredite za otplatu starih dugova i za svojevrsno ublažavanje poskupljenja.
“Ako bi, pored toga, došlo do rasta kamata na kredite, koji se očekuju, to bi moglo dovesti do dužničke krize jednog dijela stanovništva, odnosno njihove nemogućnosti da vraćaju podignute kredite. To bi onda podstaklo banke da aktiviraju hipoteke i druga obezbjeđenja, što bi bilo vrlo opasno”, upozorio je Tomaš.
Stevo Pucar iz Udruženja ekonomista RS – SWOT ukazuje da povećano kreditiranja građana za nabavku proizvoda široke potrošnje automatski povećava spoljnotrgovinski deficit RS i BiH, jer se u marketima mahom kupuje uvozna roba. On navodi da ukupno zaduženje stanovništva iznosi oko 30 odsto domaćeg bruto društvenog proizvoda, što je manje nego u EU, gdje iznosi 50 odsto.
“Međutim, struktura zaduživanja građana EU je daleko povoljnija, jer se značajan dio kredita odnosi na preduzetništvo. Kod nas je taj omjer obrnut, što samo potvrđuje naš ključni problem – da znamo trošiti, a ne znamo proizvesti”, ističe Pucar.
Pucar vjeruje da bi nastanak dužničke krize u RS na vrijeme spriječili Centralna banka BiH i Agencija za bankarstvo RS, ali ne isključuje ni tu mogućnost. Nezavisne N.