Struja skuplja iduće godine

BANJALUKA, Električna energija do kraja ove godine neće poskupjeti, ali stečeni su uslovi za podnošenje zahtjeva za pokretanje novog tarifnog postupka od strane elektroprivrednih preduzeća kako bi cijena struje u narednoj godini bila veća, o čemu će konačan sud dati Regulatorna komisija za energetiku RS, kaže u intervjuu v.d. izvršnog direktora za ekonomsko-finansijske poslove u Elektroprivredi RS, Blagoje Šupić.
   Koliko traje tarifni postupak i kolika bi trebalo da bude nova cijena struje?
ŠUPIĆ: Prema dosadašnjoj praksi, elektroprivredna preduzeća podnose zahtjev za pokretanje tarifnog postupka, a može ga pokrenuti i Regulatorna komisija za energetiku RS. Sam tarifni postupak traje najmanje dva mjeseca, a može trajati i više u zavisnosti od obima zahtjeva, odnosno obimnosti stavki rashoda za koje se traži povećanje. Koliko će dugo trajati postupak i koliko će se u doglednom vremenu povećati cijena struje, ne mogu precizno odgovoriti, jer će to zavisiti od vremena potrebnog za analizu priznanja realnih potrebnih rashoda za proizvodnju kilovat-časa električne energije, kao i od iznosa priznatih realnih rashoda, što bi trebalo da provede i utvrdi RERS. Dakle, ne mogu reći kada će biti podneseni zahtjevi za pokretanje novog tarifnog postupka, kao ni kakav će biti konačan ishod postupka, odnosno hoće li on imati za rezultat povećanje cijena struje, jer će konačnu odluku o tome donijeti Regulatorna komisija.
   Kolika je trenutna cijena električne energije u RS?
ŠUPIĆ: Kada govorimo o cijeni struje u RS, tada moramo znati precizno koju cijenu električne energije imamo u vidu. Naime, jedna je prosječna cijena po kojoj se prodaje električna energija na visokom naponu (110 KV i većem) elektrodistributivnim preduzećima za snabdijevanje tarifnih kupaca u RS, koju je utvrdila RERS i ona ove godine iznosi 5,18 pfeniga za kilovat-čas. Druga je prosječna cijena po kojoj se prodaje struja tarifnim kupcima u RS, na bazi tarifnih stavova za prodaju električne energije koje je takođe utvrdio RERS, a koja je izvedena i mijenja se u zavisnosti od ostvarene strukture potrošnje. Ova cijena za period od prvog do devetog mjeseca 2008. godine iznosila je 11,32 pfeniga za kilovat-čas. Električna energija koja se prodaje na visokom naponu elektrodistributivnim preduzećima od 5,18 pfeniga za kilovat-čas identična je električnoj energiji koja predstavlja bilansni višak. Prema tome, kada upoređujemo cijene ostvarene prodajom bilansnih viškova, onda njih treba uporediti sa cijenom od 5,18 pf/kWh, po kojoj se takva energija prodaje na visokom naponu elektrodistributivnim preduzećima za snabdijevanje tarifnih kupaca u RS.
   Koje komponente ulaze u cijenu električne energije i od čega direktno zavisi njeno povećanje?
ŠUPIĆ: Prema utvrđenoj metodologiji u RS, cijene struje za energiju isporučenu na visokom naponu sastoje se, odnosno zavise od tri komponente, i to snage, aktivne energije i reaktivne energije, a za energiju isporučenu na visokom naponu, cijena zavisi od dvije komponente, i to snage i aktivne energije. Svaka od ovih komponenti ima svoj tarifni stav, odnosno cijenu. Stavljajući u odnos zbir iznosa navedene tri, odnosno dvije komponente, cijene s preuzetim kilovat-časovima dobijemo cijenu električne energije. Povećanje cijene struje direktno zavisi od povećanja rashoda neophodnih za njenu proizvodnju.
   Kolike su cijene struje u RS u odnosu na zemlje u okruženju?
ŠUPIĆ: Tarifna metodologija za izračunavanje prosječne cijene električne energije različita je u FBiH, Hrvatskoj i Srbiji. Tako je praktično nemoguće dati precizne podatke o ovom pitanju. Zbog toga se kod navedenog poređenja koristi tzv. standardizovani potrošač, za kojeg je EU uzela potrošača iz “domaćinstva” koje godišnje troši oko 3.500 kilovat-časova i to 2.200 kilovat-časova danju i 1.300 kilovat-časova noću, pri čemu je potrošnja ljeto-zima 50-50 odsto. Prema ovako obrađenim podacima, cijena električne energije u Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna su za oko 24 odsto, a u Eelektroprivredi BiH za oko sedam odsto veće od cijena u RS, pri čemu EPHZHB i EPBiH isporučuju struju tarifnim kupcima u FBiH. Cijene električne energije u Hrvatskoj su za oko 53 odsto veće od naših, dok su cijene u Srbiji gotovo identične cijenama u Srpskoj. Međutim, prema najnovijim informacijama, u Hrvatskoj je došlo do dvocifrenog povećanja cijena struje, tako da su one trenutno veće od 60 odsto u odnosu na cijene kod nas. Takođe, i u Srbiji je došlo do poskupljenja, tako da je cijena struje u Srbiji veća za oko šest odsto u odnosu na Republiku Srpsku.    Fokus