BANJALUKA – Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju, koje je Vlada RS uputila u hitnu proceduru, drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti u oblasti prostornog planiranja i izdavanja građevinskih dozvola, tvrde stručnjaci u ovoj oblasti.
Oni govore da su negativne posljedice koje bi usvajanje ovih izmjena izazvale daleko izglednije i brojnije od pozitivnih efekata i upozoravaju da je neophodno da nova rješenja idu u redovnu proceduru kako bi se dalo vrijeme za raspravu i našla kvalitetna rješenja.
Ovaj zakon, kažu, novim rješenjima prebacuje na ministarstvo izdavanje lokacijskih uslova za sve objekte preko 2.500 kvadratnih metara, što znači da bi onda izdavali i građevinske dozvole i vršili tehnički prijem, ali propušta da to jasno definiše.
Osim toga, predložena je obaveza da ministar daje saglasnost na svaki planski dokument uključujući i regulacione planove koje izrađuju opštine što predstavlja ustavno sporno, administrativno neodrživo, ali i stručno neopravdano rješenje. Davanje saglasnosti ministra na svaki plan, kažu stručnjaci, dodatno podriva ulogu opština i gradova u uređenju prostora, iako je upravo lokalni nivo taj koji najbolje poznaje potrebe i specifičnosti prostora.
Ministarstvu će biti potrebno najmanje 400 do 500 radnika
Za sve ovo potrebna su dodatna sredstva i ljudstvo, čiji iznos, odnosno broj, nisu ni procijenjeni a kamoli precizirani, ali stručnjaci smatraju da se radi o najmanje 400-500 radnika u ovoj branši.
Prema riječima predsjednika Asocijacije za razvoj savremene arhitekture u osnivanju ARSA i direktora projektnog biroa “Grad projekt” Aleksandra Lilića, hitnost postupka je nepotrebna i po svemu sudeći politički motivisana. Nije jasno ni zašto je predlagač pokrenuo ovu inicijativu i u čemu je njena opravdanost, kada neće dovesti do ubrzavanja i pojednostavljivanja postupaka.
“Inicijativa je potekla, koliko znam, od Unije poslodavaca. Nije mi jasno šta oni imaju od toga, osim ako je u pitanju neki politički interes. Potpuno je nelogično da poslodavac u Nevesinju ili Bijeljini, koji ima namjeru da gradi, dozvolu traži od ministarstva u Banjaluci i da vjeruje da će to ići brže nego u njegovoj lokalnoj zajednici. Takođe, čak i da se to desi, sve što dolazi kasnije, nema opravdanost u logici. Zamislite kako će i kojom brzinom teći komunikacija između projektanata i ministarstva, na primjer, kada neko iz Trebinja dobija instrukcije za otklanjanje nedostataka od nekoga iz Banjaluke“, kaže Lilić.
Kaže da sumnja da je neko uradio kvalitetnu ili bilo kakvu analizu i sagledao posljedice koje će biti izazvane.
“Treba onda vidjeti i ko onda izdaje upotrebne dozvole, slijedom logike. Ako je to tako, a siguran sam da jeste, onda se postavlja pitanje koliko bi dodatnih ljudi trebalo zaposliti u ministarstvu da bi se pokrila RS. Da li će i posao projektovanja biti centralizovan u Banjaluci? Nije definisano ni koliko ljudi im treba ni koliko sredstava, a kada bi se sabralo koliko ljudi na lokalu radi te poslove, sigurno je da bi više od pola njih moralo da pređe u ministarstvo ili da se zaposli 400-500 ljudi“, kaže Lilić i dodaje da je postojeći zakon, iako je star 12-13 godina sasvim solidan, ali da mu je neophodno osavremenjivanje kroz smanjivanje papirne dokumentacije.
Veliki broj investicija izdvaja se iz nadležnosti lokalnih zajednica i to mimo Ustava
Vještak arhitektonsko građevinske struke Branka Milićević kaže da predložene izmjene zakona predstavljaju ozbiljan vid centralizacije u oblasti uređenja prostora i građenja.
Rješenje prema kojem bi ministarstvo izdavalo lokacijske uslove i građevinske dozvole za sve objekte veće od 2500 kvadratnih metara zasnovano je na kriterijumu koji nema uporište u struci, jer sama kvadratura ne određuje složenost, namjenu, rizik niti uticaj objekta na prostor.
“Time se veliki broj potpuno različitih investicija izdvaja iz nadležnosti lokalnih zajednica, i to suprotno Ustavu RS, koji upravo opštinama i gradovima povjerava poslove urbanizma i uređenja prostora. Pored ustavnog aspekta, rješenje je i neizvodivo u praksi, jer ministarstvo nema kapacitete da preuzme veliki broj novih predmeta, što će neizbježno značiti duže procedure i veće administrativne barijere za investitore. Dodatno, obrazloženje izmjena najavljuje zapošljavanje novih radnika u ministarstvu radi proširenja kapaciteta, što otvara pitanje da li se zaista mogu obezbijediti stručni i iskusni kadrovi koji bi nosili ovako centralizovan sistem. Većina kvalifikovanih inženjera već radi u privredi, projektantskim biroima i nadzornim firmama, gdje su angažovani na zahtjevnim poslovima i ne bi napuštali te pozicije da bi prešli u administraciju“, smatra Milićević.
Kaže da postoji realna bojazan da veći broj zaposlenih neće automatski značiti i veći stručni kapacitet, što dodatno dovodi u pitanje operativnu izvodljivost predloženog modela.
“Uvođenje obavezne saglasnosti ministra na svaki planski dokument dodatno potire ulogu lokalne samouprave i gotovo sigurno će dovesti do usporavanja svih procedura. Posebno zabrinjava što se u obrazloženju zakona poziva na “dokument šireg područja”, iako takva kategorija uopšte ne postoji u pravnom okviru Republike Srpske. Od svih predloženih rješenja jedino redefinisanje uloge pravnih lica u vršenju nadzora može imati određene pozitivne efekte, posebno u smislu jačanja institucionalne odgovornosti, ali i ta odredba mora biti precizno uređena kako bi se spriječile zloupotrebe i fiktivne firme“, kaže Milićević i dodaje da predložene izmjene nisu usklađene ni sa strukom, ni sa ustavnim načelima, ni sa realnim kapacitetima institucija koje bi ih sprovodile, te bi njihovo usvajanje u ovakvom obliku moglo proizvesti više štete nego koristi.
O najavljenim izmjenama danas je govorio i gradnačelnik Banjaluke Draško Stanivuković koji smatra da je cilj zakona da gradu uzme nadležnosti, smanji prihode i onemogući rad. Tvrdi da će ova rješenja gradu uzeti milione iz budžeta.
“Radi se o zakonu kojim pokušavaju dodatno da razvlaste Banjaluku i druge opštine i gradove. Jedan od najvažnijih odnosno izvorni prihod lokalnih zajednica jeste prihod od izdavanja građevinskih dozvola za velike objekte. Pitam vas da li je moguće da sve građevinske dozvole iz svih gradova od sada izdaje Vlada Republike Srpske. To nije normalno da svi investitori ubuduće iz svih gradova i opština idu u Vladu. Građevinske dozvole u Banjaluci izdajemo brzo i efikasno. Sada kada Vlada planira to da preuzme ja pitam kojom dinaminkom će to raditi i koliko će još prihoda i izvornih nadlženosti da nam uzmu“, rekao je Stanivuković pozvao Savez opština i gradova Republike Srpske na hitan sastanak.