Nekonkurentnost na evropskom tržištu je proizvođače i izvoznike kornišona, kako s područja Tuzlanskog kantona, tako i cijele Bosne i Hercegovine, dovela u veoma težak položaj. Naime, bh. krastavac na prezasićenom evropskom tržištu postao je nekonkurentan, a već potpisani ugovori sa stranim partnerima dovedeni su u pitanje.
Proizvođači, ali i otkupljivači danas su iz Tuzle apelovali na nadležne da što hitnije reagiraju prije kraja sezone, kako bi barem dio ovogodišnjeg uroda bio spašen.
Situacija na području najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH je postala alarmantna krajem prošlog mjeseca. Na stotine tona spomenute vrste krastavaca već je uništeno, a ako se ovakav trend nastavi, nekoliko desetina hiljada radnika u narednom periodu moglo bi ostati bez zaposlenja.
Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović problem vidi u uvođenju taksi u EU prilikom izvoza kornišona, ali i nepostojanosti podsticajne politike na federalnom i kantonalnom nivou kada je riječ o izvozu pomenute vrste krastavaca.
“U takvoj situaciji mi imamo problem da velike količine krastavaca u procesu proizvodnje gomilamo u hladnjačama. Jedan dio tih krastavaca je bačen na deponije te uništen. Mi još uvijek nismo dobili nikakav signal od bilo kojeg nivoa vlasti u cilju iznalaženja rješenja za ovaj problem”, kazao je Selimović.
Živinička Agrona već 16 godina se bavi organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području naše zemlje, a u težoj situaciji dosad nije bila.
Na osnovu otkupa kornišona ova firma je saradnju u 2016. godini ostvarila sa više od 2.220 kooperanata, s namjerom da se uspostavi jedna od najvećih proizvodnji na regionalnom nivou.
“Proizvodnja je dosad, prema planu, dala šest hiljada tona. Međutim, problem prodaje s kojim se mi susrećemo je neumoljiv i reže sve što se može srezati. Takođe, vancarinske barijere dovele su do našeg neravnopravnog položaja na evropskom tržištu. Na primjer, ako zajedno izvozite s Mađarskom, vi ste pod pet puta većim povećalom”, kaže izvršni direktor Agore Fahrudin Delibajrić.
Berba krastavaca na području TK još uvijek traje, a pogodne vremenske prilike doprinijele su hiperprodukciji. Dok se krastavci gomilaju, trunu i završavaju na deponiji, na osnovu potpisanih ugovora, otkupljivači uzgajivačima i dalje nastoje redovno izmiriti sve obaveze. Međutim, do kada će i to biti u prilici pod velikim je upitnikom.
Gubitak 20.000 radnih mjesta
Delibajrić upozorava da, ukoliko se trenutno stanje u što skorijem periodu ne promijeni, postoji mogućnost za gubitak 20.000 radnih mjesta, što bi bilo pogubno za cijelu državu.
“Mi smo trenutno došli u poziciju da smo već bacili blizu 700 tona krastavaca, a prema našim projekcijama bit će još jedan dio. To je kultura koja u hladnjačama ne može biti duže od tri dana. Nakon toga, on više nije za upotrebu i mi ne smijemo to ponuditi na tržištu. Kada bi se desilo da mi, u nekom trenutku, ne budemo u mogućnosti više otkupljivati krastavce došlo bi do uništenja proizvodnje”, ističe on.
Do danas je Agrona na evropsko tržište uspjela izvesti blizu četiri hiljade tona kornišona, što je nedovoljno zbog hiperprodukcije, ali i otkupne cijene koja trenutno ne ide na ruku bh. otkupljivačima.
“Mi smo bazirani na izvoz i imamo dobre kupce koji zbog stanja na evropskom tržištu danas na nas djeluju ucjenjivački. Stalno nam spuštaju cijenu. Naravno, to oni mogu jer dobijaju subvenciju od svoje države”, nastavlja Delibajrić.
U nepovoljnoj situaciji je i firma AM Đogić koja se proizvodnjom i otkupom kornišona bavi već dugi niz godina. Vlasnik ove živiničke firme Alija Đogić kaže da su se problemi počeli pojavljivati još u januaru ove godine, prilikom planiranja proizvodnje.
“Mi trenutno imamo rasprostranjen kornišon na blizu 22 hektara zemlje. Prošle godine smo imali proizvodnju od 930 tona, a ove, prema našim planovima, trebalo bi biti blizu hiljadu i po tona. Mi dosad imamo 120 tona upropaštenog kornišona, ali gubici na našu štetu će rasti i u narednom periodu”, ogorčeno kaže Đogić.
Naši sagovornici zajedničkog su mišljenja da proizvođačima kornišona BiH može pomoći na dva načina – podsticajima i pokrivanjem taksi koje je uvela EU. Time bi bh. kornišoni bili mnogo konkurentniji na evropskom tržištu, a opstanak radnih mjesta ne bi bio upitan.
Klix.ba
