SARAJEVO – Uvođenje carina od strane SAD na robu iz cijelog svijeta značajno će se odraziti na globalne ekonomske tokove i konkurentnost zemalja pogođenih carinama, a kada je riječ o BiH, kojoj Amerika uvodi carinu od 35 odsto, na najvećem teretu će biti namjenska industrija.
Ocjenjuju to iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, odakle dodaju da će BiH trpiti i indirektne posljedice.
“BiH nema veliki obim razmjene sa SAD i ona čini oko jedan odsto od ukupne razmjene sa svijetom. Ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM. BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 odsto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju”, kažu iz STK BiH za “Nezavisne novine”.
Kako dodaju, BiH neće u velikoj mjeri biti pogođena ovom mjerama direktno, ali će najveći teret podnijeti namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 odsto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 35 odsto.
“Očekujemo veći negativan uticaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koja posredno izvoze svoje proizvode u SAD, mogu imati probleme. To će prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište”, kazali su iz STK BiH.
Dodaju da, ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima BiH preduzeća.
“Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Kao rezultat imaćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale. Postoji opravdana zabrinutost za one kompanije koje su do sada poslovale na pragu produktivnosti da će ove mjere ugroziti njhovo poslovanje. U ovim uslovima, za očekivati je rast izvoza na alternativna tržišta tj. na ona tržišta kao krajnje odredište ili ona koja nisu u velikom procentu pogođena carinama i mogu podnijeti njihov teret”, navode iz STK BiH.
Trenutno, kako ističu, efekte uvođenja carina od strane SAD je teško izračunati i napraviti projekcije ukupne štete za bh. ekonomiju.
“Kada je riječ o mjerama za smanjenje negativnih efekata carina neophodno je uključiti sve relevatne aktere iz BiH, te sagledati odgovore koje će naši najznačajniji trgovinski partneri preduzeti. Trenutno postoji oprijedeljnost EU aktera za recipročnim mjerama, ali ujedno preovladava poziv na dijalog u interesu izbjegavanja krajnjih mjera i prevazilaženja ove situacije. Sveukupno, ograničavanje trgovine će imati negativan uticaj na nivo ekonomske aktivnosti i pojačati bojazan od recesije”, ističu iz STK BiH. Nezavisne novine