BEOGRAD, Novca ima dovoljno da se isplate svi akcionari koji požele da prodaju akcije NIS putem javne ponude koju je objavio „Gaspromnjeft“. Ovim riječima Milko Štimac, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti, komentariše započetu „Gaspromnjeftovu“ ponudu za preuzimanje preostalih akcija NIS koje nisu u državnom vlasništvu. Komisija je, kaže, kontrolni faktor, i ne može građanima da savjetuje da li da prodaju, ili ne, svoje akcije.
– Akcije su imovina, kao i bilo koja druga. Svako sam procjenjuje šta mu se najviše isplati: da proda sve ili neke od njih na berzi, deponuje ih na račun „Gaspromnjefta“, ili da ih čuva. Komisija je kontrolni faktor i građani mogu da nam se obrate za svaku uočenu nepravilnost – navodi Štimac.
* Prvog dana ponude za preuzimanje već je bilo slučajeva da su građani došli da deponuju akcije na račun „Gaspromnjefta“, a ispostavilo se da su im već prodate na berzi?
– Dva naloga ne mogu da postoje istovremeno. Ili se akcija prodaje na berzi, ili se prodaje „Gaspromnjeftu“ kroz ponudu za preuzimanje. Ista hartija od vrijednosti ne može dva puta da se proda, a građani koji su imali ranije ispostavljen nalog za prodaju na berzi, moraju prvo da ga povuku, ako žele sada da deponuju akcije „Gaspromnjeftu“. Važno je istaći da građani koji žele da prodaju akcije, bilo na berzi, bilo „Gaspromnjeftu“, ne moraju da prodaju čitav paket. Od pet dobijenih akcija mogu da prodaju jednu-dvije, koliko već žele, a ostalo da čuvaju.
* Ostajete li pri tome da ste optimista po pitanju razvoja tržišta kapitala u nas?
– Umjereni optimista. Svijet lagano izlazi iz globalne krize, dolazi do prestrukturiranja tržišta, odnosa između valuta, i boljitak će se osjetiti na svim tržištima, pa i na Balkanu. U Srbiji je Prijedlog novog zakona o tržištu kapitala u skupštinskoj proceduri. Očekuje se i usvajanje novog zakona o privrednim društvima, koji drugačije uređuje akcionarska društva. Takođe, neophodno je da se usvoje bar izmjene zakona o javnom dugu, kako bi mogle da se na tržištu pojave obveznice opština i gradova. Ovo nas, osim što stvara bolje osnove za funkcionisanje tržišta kapitala, zakonski veoma približava regulativi EU.
* Komisija je nadležna i za kontrolu eventualne povezanosti lica u strukturi vlasništva kompanija?
– Ako dođemo do neke indicije, bilo sami, bilo da nas neko uputi prijavom na povezanost lica, mi to radimo po dva osnova: provjeravamo povezanost fizičkih lica i povezanost kapitala. Tako, na primjer, imamo slučajeva da su muž i žena članovi uprave u dvije različite firme, koje onda zajednički djeluju na tržištu, i misle da niko neće da primjeti. Kada ustanovimo povezanost lica ili kapitala, onda iz toga izvodimo konsenkvence u zavisnosti od konkretnih transakcija. Da li se radilo o namještenju cijene, o tome da neko izbjegava da da ponudu za preuzimanje, ili se radilo o zajedničkom djelovanju. Komisija kažnjava ono što je iz njenog domena, a proizašlo je iz takve povezanosti.
* Ima dosta akcionarskih društava čiji su vlasnici ofšor kompanije?
– Niko ne može nijednoj zemlji na svijetu da zabrani da registruje kompanije na način kako ona to hoće. U najrazvijenijim zemljama na svijetu imate masu ofšor kompanija. Bitno je da oni koji su ušli u osnivanje ofšor kompanija poštuju sva pravila igre na jednom tržištu, da plaćaju porez, i da nikoga ne okrnje za njegova prava. Problem sa ofšor kompanijama može da nastane samo u slučaju izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza i pranja novca. To je, u stvari, najveći problem.
Korak ispred
Ono što je MMF za centralnu banku, to je IOSCO za nas. A, Komisija za hartije od vrijednosti je prije godinu i po dana postala punopravna potpisnica Memoranduma o razumijevanju IOSCO. Time je uspjela da dobije status A kategorije kod ove institucije, što znači da smo ušli u one komisije za HOV koje u svom radu primjenjuju najbolju svjetsku praksu – ističe Štimac. Novosti