BIJELJINA, Godišnje potrebe za pšenicom u Republici Srpskoj su oko 220.000 tona, a koristi se približno 55 odsto raspoloživih oraničnih površina, te je sigurno moguće obezbijediti prehrambenu sigurnost, odnosno znatno smanjiti uvoz, rekao je sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srpske Slavko Stevanović.
Stevanović ističe da mjere koje preduzimaju Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo u velikoj mjeri doprinose povećanju sjetvenih površina i prosječnih prinosa po hektaru.
Prema njegovim riječima, na ovo u velikoj mjeri mogu da utiču i proizvođači, primjenom agrotehničkih mjera.
“S obzirom na to da je pšenica berzanska roba, te da proizvođači iz drugih zemalja imaju znatno veće prinose po hektaru, u narednom periodu treba sistemski riješiti pitanje cijena – odrediti minimalne proizvođačke cijene koje pokrivaju troškove proizvodnje do kojih će se regresima i premijama obezbijediti razlika od cijene koja je prihvatljiva za prerađivačku industriju”, kaže Stevanović.
On navodi da se u tim situacijama mogu uvoditi i mjere zaštite domaće proizvodnje za pšenicu, ali i za brašno.
Stevanović podsjeća da su sjetvene površine pod pšenicom od 2000. do 2010. godine imale trend pada i to sa 77.000 hektara na 34.000 hektara. Od 2010. se sa 34.000 hektara bilježi blagi rast na 38.000 hektara u 2012. godini, odnosno na 45.000 hektara u 2013. godini
Uz veličinu površina pod pšenicom, ukupan prinos u velikoj mjeri uslovljen je meteorološkim uslovima, ali i primjenom agrotehničkih mjera, kvalitetnog sjemena i zaštitnih sredstava, kao i mjerama koje preduzima Vlada Srpske u formi novčanih podsticaja.
Ukupan prinos pšenice je, kaže Stevanović, 2000. godine bio 266.000 tona, odnosno 85.000 tona 2010. godine, te 150.000 tona 2012. i 180.000 tona prošle godine. Srna
