BEOGRAD, Most na Adi ciganliji unaprediće saobraćajnu mrežu Beograda, povezaće zone stanovanja, ali će i olakšati posao privrednicima. Pored toga što će da rastjereti prestoničke ulice, doprinjeće i osetnom smanjenju buke i aerozagađenja u centru grada – jedinstvena je ocjena beogradskih privrednika i saobraćajnih stručnjaka.
Značajni efekti u ekonomskoj sferi očekuju se u neposrednoj blizini unutrašnjeg magistralnog prstena, čiji je sastavni dio most na Adi, gdje se otvara i mogućnost izgradnje više desetina hiljada kvadratnih metara prostora poslovnih i komercijalnih sadržaja. Izgradnjom mostova na dobitku će biti i firme koje se već nalaze na obodu grada.
Direktor “Imleka” Slobodan Petrović kaže da je šteta što Beograd nije ranije gradio preko potrebne mostove, jer zbog nepostojanja adekvatne infrastrukture ovo preduzeće ima velike troškove distribucije mlijeka.
– Proizvode vozimo iz Padinske skele i iz Zemuna, a naši kamioni, zbog gužve u saobraćaju, umjesto dvije-tri, obave samo jednu isporuku u toku dana – objašnjava Petrović. – Zbog toga smo morali da sagradimo i nekoliko distributivnih centara bliže gradu, kako bi se isporuka mlijeka odvijala brže. Kada most na Adi ciganliji i onaj između Zemuna i Borče budu završeni, mnogo ćemo uštediti, naročito na prevozu naših proizvoda. To ostavlja mogućnost korekcije cijena mliječnih proizvoda u korist građana.
I direktor “Laste”, Velibor Sovrović, kaže da – i kao građanin i kao korisnik putne infrastrukture – želi da mostovi što prije budu izgrađeni.
– Most preko špica Ade, koji će na još jednom mjestu povezati lijevu i desnu obalu Save, predstavlja sistem otčepljenja grada – objašnjava Sovrović. – To će “Lasti”, kao preduzeću koje se bavi prevozom putnika, omogućiti bolje dimenzionisanje pravaca. Protočnost će biti veća, a samim tim naša ponuda klijentima biće bolja.
Značaj izgradnje mostova u srpskoj prestonici ističu i u gradskom Sekretarijatu za saobraćaj, naročito po pitanju povezivanja određenih djelova grada.
– Most koristi, prije svega, u komunikacijama – kaže Dragoljub Đakonović, sekretar za saobraćaj. – Konstrukcija koja se gradi na špicu Ade ciganlije povezaće dijelove Novog Beograda – prije svega Blok 45, sa Čukaricom, odnosno Banovim brdom. Ipak, problem kretanja unutar “kruga dvojke” ostaje, i nijedan most neće ga riješiti, jer ulični front nije moguće proširiti, a tu je i problem parkiranja.
“Pilon” će rasteretiti Radničku ulicu, Bulevar vojvode Mišića, trasu ka Obrenovcu. Vozila neće morati da presjecaju centar grada, već će do ovih saobraćajnica preko mosta stizati znatno brže.
– Potrebno je izgraditi još jedan most preko Save, koji bi se nalazio između Savske i Nemanjine ulice – dodaje Đakonović. – Takođe, potrebni su i dunavski mostovi, osim ovog Zemun – Borča, i most preko Ade Huje i Vinče koji je značajan za obilaznicu. Ovo je samo kap u moru, jer Beograd bi trebalo da ima bar desetak mostova, ali, sve zavisi od finansijskih mogućnosti.
Osim toga što predstavlja još jednu alternativu za prelazak preko Save, most na Adi značajan je i kao trasa kojom će prolaziti dva kolosjeka za budući metro.
Smanjenje kilometraže
Budući simbol Beograda je dio unutrašnjeg magistralnog prstena (UMP). S postojećom veličinom saobraćajnih tokova, mjerenom 2005. godine, posredstvom UMP ostvarile bi se uštede od oko 100.000 kilometara pređenog puta na dan, računajući samo vožnju putničkih automobila. Time bi se ostvarile uštede od 11 tona goriva dnevno. Godišnje to iznosi 3.250 tona manje utrošenog goriva. S obzirom na predviđanja da će se 2021. saobraćaj putničkih vozila povećati za 35 odsto, ukupan pređeni put na gradskoj mreži sa UMP biće za 440.000 kilometara na dan manji nego bez “prstena”. Tada bi ušteda u potrošnji goriva iznosila više od 10.000 tona goriva godišnje. Ta količina goriva bila je dovoljna za skoro četiri mjeseca rada gradskih autobusa 2005. godine. Novosti
Štede vrijeme i novac
