Stečajevi zarobili milijarde

BANJALUKA, U BiH je ukupno podneseno oko 800 prijedloga za otvaranje stečaja preduzeća čija imovina iznosi nekoliko milijardi maraka.

Istaknuto je to na seminaru o uzrocima i posljedicama stečaja i likvidacije, koji je juče održan u Banjaluci u organizaciji Centra za unapređenje korporativnog upravljanja.
Dušan Kovačević, potpredsjednik Udruženja stečajnih upravnika RS, kao ključne uzroke propasti preduzeća naveo je otezanje s pokretanjem stečaja radi očuvanja socijalnog mira, “kriminalnu privatizaciju” i zakonsku neusklađenost.
On kaže da se u javnosti često stečajni upravnici optužuju da sahranjuju preduzeća, a oni uglavnom već pri samom ulasku svu imovinu zatiču pod zalogom razlučnih povjerilaca koji imaju pravo na namirenje mimo stečajnog postupka.
Kovačević je, takođe, ocijenio da stečaj ne predstavlja “bauk”, već, kako smatra, lijek za ozdravljenje preduzeća, navodeći kao pozitivne primjere DI “Vrbas” iz Banjaluke, DI “Podgradci” i “Plantaže” iz Gradiške, te “Mladost” iz Mrkonjić Grada.
“Stečaj je najbolje sredstvo za spasavanje propalih preduzeća i prilika za novi početak. U toku je, naime, 86 postupaka reorganizacije preduzeća kroz stečaj, gdje se u sredstvima aktive koristi više od 300 miliona KM. Više od 8.000 radnih mjesta je sačuvano ili će biti generisano u predmetima reorganizacije koji se rješavaju u sudovima”, tvrdi Kovačević.
Milenko Janjić, magistar poslovne ekonomije i stručni saradnik Centra za unapređenje korporativnog upravljanja, izjavio je da je stečajna reorganizacija šansa za pokretanje posrnulih preduzeća. U tom procesu, ukazuje, isprva dolazi do otpuštanja radnika, ali se, pri uspješnom okončanju reorganizacije, pronalazi strateški kupac i zapošljava nova radna snaga.
“Reorganizacijom se može od preduzeća odstraniti nerentabilni, bolesni dio, kako bi zdravo jezgro nastavilo s radom i uposlilo možda i veći broj radnika, što je od opšte koristi za društvo i državu koja će nastaviti da prikuplja poreze i doprinose”, naglasio je Janjić.
Ekonomista Siniša Božić kao ključne probleme navodi to što se stečajevi prekasno pokreću, kada preduzeća već generišu ogromne gubitke i obaveze, ali i dugotrajno sprovođenje postupka stečaja.
On problem vidi u nefunkcionisanju institucija države i nesprovođenju zakona koji nalaže pokretanje stečaja u roku od 60 dana ukoliko je dužnik platežno nesposoban.
“Kada se pokrene stečaj, onda je uglavnom sav kapital već otišao iz preduzeća, te sam stečajni proces više nema nekog smisla. Namirenje povjerilaca od svega 10 odsto je izuzetno nisko, što pokazuje da je proces neefikasan bez obzira na to što nas stečajni upravnici uvjerevaju u suprotno”, rekao je Božić.
Kovačević, pak, navodi da naplata potraživanja u stečajevima u RS od oko 10 odsto ne odstupa od prosjeka u razvijenim evropskim zemljama, gdje se, kako je naveo, kreće od sedam do 18 odsto. Prema prezentovanim podacima, namireni dugovi kroz stečajeve iznose više od 400 miliona KM. Nezavisne novine