BEOGRAD, Pad industrijske proizvodnje u Srbiji u februaru najveći je od oktobra 2000. godine i, ako se ovakva tendencija nastavi, što će se vidjeti u martu i aprilu, prijeti nam recesija, ocijenio je danas ekonomski stručnjak Stojan Stamenković.
On je dodao da je pitanje da li se februarski pad može pripisati samo vremenskim neprilikama ili jačanju tendencija pada proizvodnje iz druge polovine 2011. godine, što moze da utiče na dalji pad BDP. Desezonirani indeks industrijske proizvodnje niži je od prosjeka prethodne godine za 14,6 odsto i manji je nego u januaru 2012. za 13 odsto, rekao je on na prezentaciji novog broja časopisa Makroekonmske analize i tendovi (MAT).
Moguće je da je u februaru i pored problema u saobraćaju i sanbdijevanju strujom, došlo do intenziviranja pada industrijske proizvodnje što može uticati da stopa rasta bruto domaćeg proizvoda bude niža od 0,5 procenata, upozorio je Stamenković.
Stamenković je podsjetio da je u protekle tri decenije, industrijska proizvodnja imala najveći pad u junu 1992. godine zbog uvođenja sankcija, u aprilu 1999. zbog bombardovanja i u oktobru 2000. On je ukazao da je najveći pad u februaru 2012. zabilježen u proizvodnji čelika zbog obustavljanja proizvodnje u Željezari Smederevo, zatim u prerađivačkoj industriji kao i u oblasti rudarstva.
Prema Stamenkoviću, kompenzacioni faktor negativnim tendencijama može biti početak proizvodnje u Fijatu u Kragujevcu ali je pitanje kolika će ta proizvodnja kao i izvoz zaista biti u ovoj godini.
On je naveo da ni pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene nisu ohrabrujući jer je izvoz u februaru manji za 20 procenata, uvoz je porastao za tri odsto dok je pokrivenost uvoza izvozom, prvi put poslije tri godine, ispod 50 procenata.
Stamenković je naglasio da je fiskalni deficit i dalje najizraženiji problem u ekonomskoj politici i da prevazilazi mjere štednje. Kako je rekao, pozivajući se na Fiskalni savjet, deficit opšte države u prvom tromjesečju mogao bi da bude više nego dvostruko veći od iznosa predviđenog aranžmanom sa MMF-om za taj period, odnosno da premaši oko 30 milijardi dinara. Tanjug