BANJALUKA – Stabilna politička situacija jedan je od najvažnijih elemenata za postojanje dobrog poslovnog ambijenta i dok se stanje u BiH po tom pitanju ne promijeni ne mogu se očekivati značajnije investicije i privredni rast, poruka je poslovne zajednice.
Evropska komsija je u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU navela da je zemlja u ranoj fazi uspostave funkcionalne tržišne ekonomije, istakavši da se posebna pažnja treba posvetiti unapređenju procedura donošenja odluka, poboljšanju poslovnog okruženja, kao i efikasnosti i transparentnosti javnog sektora, posebno javnih preduzeća.
Kao osnovne probleme detektovali su slabu vladavinu prava, obimnu birokratiju, korupciju, dugotrajne i pretjerano složene administrativne postupke i veliku rascjepkanost unutrašnjeg tržišta BiH.
„Te strukturne slabosti negativno utiču na tržište rada, što se ogleda kroz visoku nezaposlenost, te ograničava rast privrede. BiH treba posebno pojednostaviti i uskladiti postupke registracije poslovnih subjekata, povećati transparentnost javnog sektora, te smanjiti izdvajanja iz plata, posebno za radnike s niskim primanjima“, navedeno je u Mišljenju Evropske komisije..
Direktor Privredne komore RS Pero Ćorić ističe da je oblast registracije poslovnih subjekata unaprijeđena i da ide prilično brzo.
„Međutim, registrovati firmu, a ne omogućiti da radi u povoljnom poslovnom okruženju nije dobro i treba raditi više na unapređenju poslovnog okruženja, posebno na skraćivanju procedura u građevinarstvu, dobijanju građevinskih dozvola, upotrebnih dozvola, pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište… Od same registracije preduzeća pa do momenta uspostave proizvodnog objekta prođe puno više vremena nego što privrednik može i očekivati. U tom pravcu treba da se uđe u revidiranje propisa i parafiskalnih nameta i da se vidi gdje se mogu skratiti rokovi i troškovi“, ističe Ćorić.
Dodao je da bi na taj način bio stvoren ambijent da onaj ko želi da se bavi biznisom vidi perspektivu, a ne prepreke.
Ćorić naglašava da se privreda suočava sa nedostatkom radnika, ali da to ne treba vezati isključivo za visinu plate.
„To nije jedini elemenat zbog kojeg ljudi odlaze, to je kompleksan problem koji će se morati rješavati od sistema školstva i zanimanja koja su potrebna. Školujemo ljude za ono za šta nemaju posla, onda su nezadovoljni i odlaze. Politička nestabilnost osim na odlazak ljudi utiče i na poslovno okruženje, npr dugo vrijeme bez Savjeta ministara BiH koji donosi značajne odluke pogotovo za spoljnu trgovinu, carinsku politiku…“, naglašava Ćorić.
Kao primjer je naveo Zakon o carinskoj politici BiH usvojen 2015. godine, a za koji još nisu usvojeni podzakonski akti.
„Nemamo provedbene propise za jedan od najvažnijih zakona. Samo zbog toga će se svaki investitor ozbiljno zamisliti da li da dođe u sredinu gdje za jedan tako bitan zakon treba pet godina da zaživi“, kazao je Ćorić.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Dragutin Škrebić rekao je da je za dobar privredni ambijent najvažnija stabilna politička situacija.
„To je navažnije. Nismo imali vlast na nivou BiH deset mjeseci od izbora. Od odluka Savjeta ministara BiH zavise i odluke Vlada entiteta, reformski procesi koji su dogovoreni su blokirani. Sve se to odražava na poslovnu zajednicu i ne može se provesti ono što je zamišljeno, prije svega reforma poreskog sistema“, rekao je Škrebić.
Pojasnio je da je najbitnije pitanje kako smanjiti oporezivanje rada, a da se dođe do povećanja plata.
„Jedan od prijedloga je bio minimalno povećanje stope PDV-a, a da se za značajno veći procenat smanje doprinosi za zdravstvo koje bi se finansiralo iz potrošnje. Nije logično da na primjer, evo u RS 260.000 radnika plaća doprinose za zdravstvo, a liječi se najmanje milion ljudi. Kroz porez na potrošnju svako bi za sebe plaćao, a to bi omogućilo radnicima da imaju značajno povećanje plate“, istakao je Škrebić.
Problem, dodao je, predstavljaju i fiskalni i parafiskalni nameti, te ističe da su poslodavci napravili registar nameta, te da je sada potrebno napraviti analizu i vidjeti šta je moguće ukinuti.
„Za privredu je mnogo važno koliko vremena gubi da bi platila određenu taksu, više izgubimo dok odemo da je uplatimo, nego što ona iznosi. Ili na primjer doprinos za šume, zašto metalna industrija ili industrija tekstila, kože i obuće plaća naknadu za šume? Sve to treba dobro analizirati, moramo nešto uraditi da bi došli do boljeg privrednog ambijenta i većeg broja zaposlenih, te povećanja ličnih primanja radnika“, kazao je Škrebić.
Višak papira
Poslovnoj zajednici smeta i „višak papira“, pa tako da bi im refundirali novac za trudničko bolovanje, Fond dječije zaštite, između ostalog, traži vjenčani list.
„Šta će im vjenčani list, zar žena koja nije udata ne može roditi dijete, čemu služi taj list? Ne treba im, ali mora se izvaditi, kopirati, ovjeriti, da bi dokumentovali zahtjev i dobili povrat novca. Potrebna nam je manja, a efikasnija uprava jer digitalizacija to omogućava, samo je treba primjeniti“, istakao je Škrebić.
Dodao je da je neophodno smanjenje oporezivanja rada, da se Vlada RS odlučila za princip povećanja plata, a da se za taj iznos povećanja vrate porezi u iznosu od 70 odsto, što ocjenjuje dobrom mjerom ako dođe do značajnijeg povećanja plata.
U Vladi RS su izradili Mjere za unapređenje poslovnog ambijenta ističući da im je to prioritet zbog čega su i formirali Ministarstvo privrede i preduzetništva.
„Identifikovano je nekoliko ključnih ciljeva, koji se odnose na podršku privrednicima u zapošljavanju i zadržavanju radne snage, smanjenju parafiskalnih i administrativnih opterećenja privrede, unapređenje uslova za tehnološki razvoj privrede, reformisanje Zavoda za zapošljavanje, kvalitetnije povezivanje obrazovanja sa tržištem rada, unapređenje stručnih znanja privrednika, unapređenje infrastrukture kvaliteta, smanjenje sive ekonomije i promociju primjera dobre prakse u medijima“, naveo je ministar privrede i preduzetništva Vjekoslav Petričević.
Posebno su kreirane i mjere za pojedinačne sektore, odnosno za poljoprivredu i prehrambenu industriju, drvopreradu, turizam, informaciono‐komunikacione tehnologije, metalsku i elektro‐industriju, tekstil, kožu i obuću, građevinarstvo i industriju građevinskog materijala i za saobraćaj.
„Mjere koje su predložene uvažavaju trenutno stanje i podložne su prilagođavanjima, uzimajući u obzir nove trendove i okolnosti. Najveći dio mjera za unapređenje poslovnog ambijenta podrazumijeva sinergiju više institucija i zato predloženi dokument treba da posluži kao usaglašeni osnov i platforma budućeg zajedničkog djelovanja“, istakao je Petričević.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
