BANJALUKA – Fond za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu Republike Srpske proslijedio je na adresu Pravobranilaštva RS 55 spornih predmeta radi utvrđivanja neregularne prodaje državne imovine izvan granica RS. Iako je strateški cilj Fonda bio formiranje odgovarajuće baze podataka o svim nekretninama, ovaj proces ni nakon šest godina još nije završen.
Prema najsvježijim podacima, u bazi podataka Fonda evidentirano je 166 preduzeća iz Republike Srpske koja imaju imovinu u bivšim jugoslovenskim repubikama, od čega se najveći broj nalazi u Srbiji i Hrvatskoj. Međutim, u IRB RS ne znaju kakav je danas status te imovine, kolika je njena realna vrijednost, niti u kakvim je stanju, a najporaznije od svega je da Republici Srpskoj, za šest godina postojanja Fonda, još nijedna nelegalno prodata nekretnina nije vraćena.
Svi ovi podaci upućuju kako se Fond, kojim upravlja Investiciono-razvojna banka RS, samo formalno bavi pitanjima imovine koja se nalazi izvan RS, odnosno pribavljanjem novih relevantnih podataka o imovini preduzeća iskazanoj u pasivnom podbilansu.
To je potvrdio i revizorski izvještaj za 2011. godinu finansijskih izvještaja Fonda za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS, a koji je uradila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS.
“U poslovnim knjigama Fonda za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS nisu evidentirane nekretnine i potraživanja koja mu pripadaju, a Fond nije utvrdio i registrovao ni osnovni kapital”, navedeno je u revizorskom izvještaju. Zbog nemogućnosti da prikupi dovoljno dokaza, Glavna služba za reviziju, nije izrazila mišljenje o ovim finansijskim izvještajima.
Rukovodstvu Fonda i Investiciono-razvojne banke RS, koja njime upravlja, tada je preporučeno da u saradnji sa preduzećima i drugim institucijama nastave identifikaciju nekretnina i potraživanja i njihovo evidentiranje. Takođe, preporučeno je i da nastave sa donošenjem zakonske regulative koja bi definisala imovinu iz pasivnog podbilansa, kapital Fonda, način procjene, uslove i način prodaje i davanja u zakup nekretnina, kao i način rješavanja statusa imovine u državama gdje se ona nalazi. Međutim, konkretnijih poteza od strane IRB-a od tada nije bilo.
Primjer kako država (ne)upravlja
Ovakvo ponašanje Fonda najoštrije osuđuje i ekonomski analatitičar Zoran Pavlović, koji kaže da odgovornost i ispunjavanje radnih obaveza očigledno nije svojstvena uposlenicima Fonda, jer se i poslije nalaza revizora niko nije nije osjetio prozvanim da reaguje i stanje popravi, a one koji svoj posao nisu uradili – zamijeni drugim efikasnim i marljivim uposlenicima.
“Vrijednost navedene imenovine je toliko velika da bi se svako morao zapitati kako se prema njoj odnosi i šta šta je učinio da ta vrijednost bude pretvorena u korist građana Republike Srpske. Očigledno smo u stanju da danas niko za to iz IRB-a i nadležnog ministarstva ne odgovara. Pored objektivnih problema oko sukcesije bivših republika Jugoslavije, i obaveze koju ima fond, brigu o materijalnim i drugim pravima na koja polaže BiH i Republika Srpska – niko ne vodi i pored svih zakonskih obaveza“, ističe Pavlović.
On dodaje kako je nalaz Glavne službe za reviziju, koji ukazuje da u poslovnim knjigama fonda nisu evidentirane zakonom propisane nekretnine i potraživanja, kao i da Fond do sada nije registrovao niti utvrdio svoj osnovni kapital, u najmanju ruku porazan i samo pokazuje „koliko je (ne)efikasna naša administracija i njene institucije (sada je to IRB RS) koja dozvoljava da se navedeno stanje i nakon negativnog izveštaja revizora – ne popravlja!“.
Na pitanje CAPITALA-a o broju nekretnina sa kojom RS raspolaže u inostranstvu i njenoj ukupnoj vrijednosti, u Investiciono-razvojnoj banci RS kažu da je Fond evidentirao 166 nekretnina u inostranstvu, te da se u njegovoj nadležnosti nalazi imovina preduzeća koja je iskazana u pasivni podbilans prilikom izrade programa privatizacije.
“Obzirom da se radi o imovini koja se nalazi na teritoriji bivših republika SFRJ ista je obuhvaćena predmetom Sporazuma o pitanjima sukcesije – Aneks G. Navedeni sporazum upućuje na zaključivanje bilateralnih sporazuma kojima bi pitanje imovinsko-pravnih odnosa bilo reguilisano, a sve na bazi reciprociteta. BiH nije potpisala sporazum sa nekom od bivših republika SFRJ, tako da je status predmetnih nekretnina još uvijek pravno neriješen. RS nije samostalan pregovarač, nego BiH, i Savjet ministara je formirao delegaciju BiH za pregovore sa delegacijom Hrvatske za uređenje imovinsko-pravnih odnosa između dvije države i aktivnosti su u toku”, komentarišu u IRB RS trenutno stanje, prebacujući lopticu odgovornosti na nivo BiH.
Osim Pravobranilaštva RS, Fond je uputio i 21 predmet Komisji za reviziju privatizacije, a Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, tužilaštvu i sudovima 32 predmeta. Riječ je o skladištima, prodajnim objektima, poslovnim prostorima i odmaralištima koji se nalaze širom Srbije i Hrvatske.
„Realna vrijednost ovih nekretnina se može utvrditi samo u sudskom postupku, a knjigovodstvena vrijednost prema evidenciji koja su preduzeća dostavila IRBRS je 1.800.000 KM“, dodaju u IRBRS.
Na pitanje koliko se sudskih sporova trenutno vodi kada je riječ o povratku nelegalno prodate imovine, u IRB RS poručuju kako odgovor na to mogu dati samo institucije nadležne za vođenje sudskih sporova.
Direktori
Krajem prošle godine Vlada RS je usvojila izmjene zakona o Investiciono-razvojnoj banci RS prema kojima su direktori svih Fondova IRB RS razriješeni dužnosti. Prema ovim izmjenama, funkcije dotadašnjih direktora fondova od novembra obavlja direktor IRB-a.
Troškovi Fonda za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS za 2012. godinu su iznosili 68.000 KM, a u njemu je zaposlen jedan radnik.
Novinar: Jelena Despotović