BRISEL – BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana neće moći računati na evropsku pomoć u okviru investicionog paketa vrijednog devet milijardi evra, a koji je u utorak predstavio Oliver Varhelji, komesar za proširenje, ako ne bude bilo više političke volje za sprovođenje temeljnih reformi nego do sada.
Ovo se može zaključiti iz saopštenja objavljenog na stranici Evropske komisije, uz napomenu da će se prema novoj metodologiji proširenja, koja je usvojena prije nekoliko mjeseci u Briselu, na reformama još više insistirati.
“U skladu s principom uslovljavanja u unaprijeđenoj metodologiji proširenja, predviđeno je povećanje novčane pomoći zemljama koje sprovode reforme. U slučaju ozbiljne ili produžene stagnacije ili nazadovanja, obim i intenzitet evropske novčane pomoći bi, u skladu s procjenama Evropske komisije u godišnjim izvještajima o napretku, mogao biti umanjen”, naglašeno je na stranici Komisije.
Reforme koje je potrebno sprovesti da bi se novčana pomoć mogla dobiti odnose se na temeljna prava, vladavinu prava, funkcionisanje demokratskih institucija i reformu javne uprave.
“Napori u ovim oblastima su nepromjenjivi i međusobno se nadopunjuju. Oni moraju biti sprovođeni s mnogo više odlučnosti i jasnijom političkom voljom. Nakon odluke Evropskog savjeta da se ojača pretpristupni proces, fokus na ovim reformama će biti još jači”, naglašeno je, uz napomenu da će “investicije i ekonomski rast biti samo mogući ako se zapadni Balkan čvrsto opredijeli na implementiranju temeljnih reformi.”
Zanimljivo je i da je reforma sistema javnih nabavki navedena kao neposredni uslov da se novčana pomoć može distribuisati.
“Javne nabavke moraju u potpunosti biti usklađene sa standardima EU koji moraju biti implementirani u potpunosti. Izuzetke u procedurama javnih nabavki biće moguće primijeniti samo restriktivno”, naglasili su.
Projekti koji će biti finansirani podijeljeni su u deset glavnih oblasti, od kojih se prva i najvažnija odnosi na saobraćajno povezivanje unutar regiona i sa EU. Druga oblast se odnosi na investicije u čistu energiju, zaštitu životne sredine, digitalizaciju, jačanje privatnog sektora i ulaganje u ljudski kapital.
Posebna pažnja će, kako je naglašeno, biti posvećena zajedničkom tržištu za region zapadnog Balkana, koje podrazumijeva osam komponenti. Prva se odnosi na mobilnost ljudi, druga na digitalno tržište, treća na evropski lanac vrijednosti, četvrta na povezivanje ekonomija, peta na slobodno kretanje robe, šesta na slobodno kretanje usluga, sedma na slobodno kretanje kapitala i osma na regionalni investicioni prostor.
Što se tiče projekata koje je kandidovala BiH, radi se o listi od deset projekata koje je ljetos u Briselu delegirao Zoran Tegeltija, predsjednik Savjeta ministara BiH. Radi se o projektima brzih cesta Brčko – Tuzla – Živinice, zatim Lašva – Travnik – Jajce, te Mostar – Široki Brijeg – hrvatska granica. Takođe, predložena je i izgradnja željezničke pruge Vareš – Banovići, kao i elektrifikacija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik i remont pruge Šamac – Doboj – Rječica. Predložena je i izgradnja gasovoda Travnik – Zagvozd te izgradnja hidroelektrane “Buk Bijela”. Na listi je i izgradnja auto-puta koridorom 5c kroz RS Vukosavlje – Doboj, te izgradnja puta Foča – Šćepan Polje s državnim mostom ka Crnoj Gori. Vrijednost ovih projekata iznosila bi više stotina miliona evra.
Inače, u sklopu izvještaja Evropska komisija je objavila i osnovne podatke o svojim odnosima sa BiH. Istaknuto je da 72 odsto izvoza ide na tržište EU, dok se s tog tržišta uvozi 61 odsto ukupnog uvoza. Prošle godine je obim trgovinske razmjene iznosio oko deset milijardi evra.
Adnan Ćerimagić, analitičar u think tanku Evropske inicijative za stabilnost, kaže da će u ovom paketu za BiH biti više novca nego u zadnjih sedam godina.
“Naravno, sve pod uslovom da BiH, ali i zemlje zapadnog Balkana, porade na pravosuđu, načinu na koji javna uprava izrađuje javne politike i sustizanju standarda EU “, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne”.
Saobraćaj
EU će unaprijediti ključne transportne koridore u regiji da bi ih učinila bržim i usklađenim sa standardima EU. Bolji transport će olakšati trgovinu i pokrenuti održivi ekonomski rast. Ključne su reforme u oblasti povezanosti i pojednostavljeni postupci prelaska granice.
Čista energija
EU će pojačati podršku u oblasti energetike u skladu sa svojom ambicijom da postane klimatski neutralna do 2050. godine. Dekarbonizacija i prelazak na čistu energiju će biti ključni. Prioriteti će biti dati energetskoj međupovezanosti, a biće povećana i upotreba obnovljivih izvora energije.
Zaštita životne sredine
Očekuje se da nova, upravo predstavljena Zelene agenda za region, bude usvojena na samitu za zapadni Balkan u Sofiji u novembru. Obuhvatiće zelenu tranziciju, dekarbonizaciju, smanjenja zagađenja vazduha, vode i tla, kružnu ekonomiju i promovisanje biološke raznolikosti, urbanu mobilnost i rješenja za zeleni transport.
Digitalizacija
Primjena ultrabrze širokopojasne mreže, s ciljem osiguranja univerzalnog pristupa, smanjenje troškova rominga, razvoj digitalnih vještina i jačanje kibernitečke sigurnosti, biće ključni prioritet Digitalne agende za zapadni Balkan.
Privatni sektor
EU će povećati finansijsku podršku jačanju konkurentnosti mikro i MSP-a u strateškim sektorima i podsticati zeleni rast i kružnu ekonomiju u okviru novog Garantnog fonda za zapadni Balkan.
Ljudski kapital
EU će snažno podržati razvoj ljudskog kapitala, uključujući visokokvalitetne sisteme obrazovanja i obuke, zapošljavanja, zdravstva i socijalne zaštite. EU će poboljšati učešće na tržištu rada, posebno mladih i žena, ranjivih grupa i manjina, naročito Roma.
Dodik: Novac za glavne investicije
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz RS, rekao je da je na sastanku članova ove bh. institucije sa šefom Delegacije EU u BiH Johanom Satlerom razgovarano i o paketu pomoći od devet milijardi evra za zapadni Balkan.
“Paket je za region i još ne znamo koliko je to za BiH, ali vjerujemo da će obuhvatiti glavne investicije, kao što su koridor 5c i željezničke pruge”, rekao je Dodik i dodao da bi za sve bilo dobro da budu obuhvaćeni i projekti takozvane zelene politike, odnosno politike ekoloških pristupa, među kojima je i energetska efikasnost javnih objekata. Očekuje da će narednih dana biti poznato koliko je od ovih sredstava grant, a koliko su kreditna sredstva, kao i koji su uslovi za cijeli region.
“Vjerujem da će biti i političkih uslova, do sada je bar uvijek tako bilo”, rekao je Dodik.
