BEOGRAD, Sljedeća godina će po svemu sudeći imati mnogo izazova za proizvođače kafe i u Srbiji i u svijetu, jer rast cijena sirove kafe, utiče na porast cijena u maloprodaji.
Iako je u Brazilu ostvaren rekordan prinos, spakovan u 55 miliona vreća kafe, samo 10 miliona od te količine sadrži robustu, koja je i u Vijetnamu zabilježila pad od najmanje 15 odsto.
Sve to upućuje da će berzanske cijene nastaviti da rastu.
Porast cijene sirove kafe “pritiska” i porast cijena u maloprodaji.
Što se tiče tržišta Srbije, generalni direktor strateškog poslovnog područja kafa “Atlantic grupe” u okviru koje je i kompanija Grand Andrej Bele smatra da potrošači ipak neće i tolikoj mjeri osjetiti poskupljenje.
“Trend poskupljenja prognozira se i za narednu godinu, međutim, dobrom ravnotežom zaliha sirove kafe u odnosu na kretanja na tržištu, i u zavisnosti u kojoj se meri prognoza bude ostvarila, odreagovaćemo tek u momentu ako troškovi poskupljenja prevaziđu naše unutrašnje rezerve. Za sada naša cena i dalje prati optimalan odnos kvaliteta i cenovne konkurentnosti”, rekao je Bele Tanjugu.
Kako kaže, svakodnevno se prate događanja na berzi i u toj kompaniji u stalnom su kontaktu sa partnerima u zemljama proizvođačima.
“Ako se trenutne prognoze ili trendovi obistine, reagovaćemo tako da ćemo svim mogućim naporimo zaštititi naše potrošače, da što manje osete te promene”, naveo je Bele.
Bele kaže da nastoje i da prošire i tržište dobavljača.
„Trenutno, oko 80 odsto sirove kafe nabavljamo iz Brazila, ali tražimo nove mogućnosti u zemljama bogatim robustom, poput Indije, Vijetnama ili Ugande“, ističe Bele.
Zbog podbačaja robuste koja čini 40odsto svjetske potrošnje, njena cijena je od marta porasla za 48 odsto.
Istovremeno, to utiče i na cijenu minasa koja nadomješta nedostatak robuste, pa iako je njen rod bio odličan, cijena je u istom periodu porasla za 30 odsto.
Takav trend se prognozira i u narednoj godini i zato na svjetskom tržištu vlada “panika” kako da se obezbjede potrebne količine sirove kafe.
Inače ta kompanija, kao najveći proizvođač kafe u regionu, još prije skoro tri godine pokrenula je inicijativu za uvođenje akciznih markica na kesicama proizvoda.
Bele ističe da kompanija samo po osnovu plaćanja carine i akciza na uvoz sirove kafe godišnje uplati oko 11 miliona evra u republički budžet.
“Kao vodeći proizvođač kafe u regionu smatramo da treba zajedno sa državom da iznađemo najoptimalnija rešenja u borbi protiv sive ekonomije, jer je to u zajedničkom interesu. Zato smo pokrenuli inicijativu za uvođenje akciznih markica na kafu, jer smatramo da je to dobar način da počne da se uvodi red na tržištu”, ističe Bele.
Akcizne markice bi bile potvrda da je proizvođač ispoštovao legalan proces uvoza i platio dažbine državi, ali isto tako i prošao sve kontrole kvaliteta.
Sada kad je država pokrenula sama inicijativu da se krene u borbu protiv sive ekonomije, vjerujemo da će u narednim godinama više angažovati na pronalaženju najboljeg rješenja i spremni smo da budemo sagovornik u svim procesima u tom cilju, naveo je Bele.
On je kao primer naveo BiH gde je ubrzo nakon uvođenja akciznih markica, šverc kafe opao i do 30 odsto, kao i broj sumljivih pržioničara.
To samo potvrđuje da, bez obzira na nisku kupovnu moć, potrošač za svoj novac koji sve teže izdvaja, želi da ostvari svoje pravo na kvalitet.
Kako kaže, obzirom da se već sada plaćaju akcize, trošak oko uvođenja akcizne markice bio bi minimalan i ne bi dodatno uticao na krajnju cijenu, ali bi pomoglo da potrošači budu sigurni u kvalitet kafe koju kupuju, što bi sigurno doprinelo i smanjenju sivog tržišta.
Procjene pokazuju da je na srpskom tržištu oko 24.000 tona kafe godišnje, a da je procenat sivog tržista oko 20 odsto.
Prema podacima kompanije Strauš Adriatic, (u okviru koje su Don kafa i C kafa), šverc kafe se intenzivirao nakon 2012. godine i procjenjeno je da čini oko 20 do 25 odsto tržišta, odnosno 5.000 tona godišnje.
To upućuje na zaključak da je svaka peta šoljica tradicionalne kafe u Srbiji prošvercovana.
Dnevno se na teritoriju Srbije prošvercuje od 13 do 15 tona sirove kafe, pokazuju podaci te kompanije.
Još jedan od bitnih problema sa kojima se suočavaju svi legalni uvoznici i proizvođači kafe, poput Strauš Adriatic-a je dodavanje raznih surogata u tradicionalnu kafu i to što se oni uopšte ili neadekvatno ne deklarišu. Tanjug