BANJALUKA – Na narednoj sjednici Vlade Republike Srpske trebalo bi da bude donesena odluka i utvrđen datum kada će se krenuti sa emisijom štednih (narodnih) obveznica. Ovo je najavila Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, koja je rekla da će biti ostavljeno malo duže vremena da se fizička lica mogu prijaviti.
“Nakon sjednice Vlade RS, putem medija će biti oglašeno koji je rok za obveznicu, kolika je kamata, kako se može isplatiti, prije ili poslije roka. Proces upisivanja će biti jednostavan i obavljaće se u pošti, što će ići na teret republičkog budžeta. Jedini trošak za građane koji budu htjeli da upišu obveznice je to što će platiti proviziju platnog prometa. Važno je za građane i Republiku Srpsku da se sredstva i depoziti koji postoje ovdje iskoriste na pravilan način. Ovo je početna faza i sigurno da prva emisija obveznica neće biti nešto velika, ali se nadam da će biti dobar izvor finansiranja. Važno je da građani dobiju solidnu kamatu. Na ovome se dugo radilo i to nije jednostavan posao, te je važno da svaki put emisija bude veća i da se uključi više fizičkih lica“, objasnila je Vidovićeva.
Pitali smo stručnjake šta donose narodne obveznice, da li je to dobra stvar, kako za punjenje budžeta, tako i za građane, te da li će obveznice postati na neki način konkurencija komercijalnim bankama.
Ekonomista Saša Stevanović kaže da je pravo pitanje da li su obveznice dobra stvar za ekonomiju.
“To što nešto nazivamo narodna štednja je više marketinške prirode. Obveznica je dobra stvar za ekonomiju kao što je dug dobra stvar za ekonomiju, ako dugom stvarate više ekonomije nego što se zadužujete. Iskustvo Republike je 1:7 do 8. Na jednu marku duga stvori se osam maraka ekonomije. To je značajan resurs, kada imate takvu poziciju. Uvijek treba praviti diverzifikaciju izvora finansiranja da ih imate što više. Na kraju, bankama je omiljen depozit stanovništva i mnogo različitih izvora finansiranja. Konkretno, ovo je projekat, prema mom mišljenju, gdje u prvoj fazi ne treba očekivati mnogo. Kraći rokovi, manji iznosi. Na primjer, Republika se samo ove godine zadužila oko sto miliona KM, to su kupile uglavnom banke. Banke su tradicionalni kupci ovih obveznica. Ako posmatramo našu Centralnu banku, ona je tradicionalni kupac obveznica, samo tuđih država. Npr. naših 100 KM trenutno je investirano 58% u obveznice stranih država, ako posmatramo naše devizne rezerve. Ovim projektom je omogućeno da tih 100 KM investirate direktno u obveznicu Republike. To se neće loše odraziti na banke. Kako i bi kad one kupuju obveznice već dugi niz godina, kad je njihov ukupni prihod samo od kamata oko 400 miliona KM, a ako posmatramo da će emisija biti u toku ove godine npr. ukupno 100 miliona putem narodnih obveznica uz kamatu od 5%, to je konkurencija bankama 5 miliona, što na ukupan prihod čini manje od 1%. Da sam vlasnik ili menadžer banke, pozdravio bih ovakvu konkurenciju. Ovo je dobar mehanizam i kvazi monetarne politike u budućnosti i jedan interesantan potez. Na kraju, trenutno obveznicu države ima kroz obveznice ratne štete, budžetskog deficita ili stare devizne štednje preko 6.000 fizičkih lica“, objašnjava Stevanović.
Slaviša Raković, ekonomski analitičar, smatra da je ideja dobra i da će emisija uspjeti ukoliko bude dobra infrastruktura i organizacija prodaje.
“Na banke ovo neće imati uticaja, jer se radi o malom obimu novca koji bi možda došao u banke kao depozit ili o malom odlivu depozita, koji će, na kraju krajeva, biti, nakon uplate, depozitni kod banaka“, kazao je Raković za “Nezavisne novine”.
Kako je ranije rečeno iz Vlade RS, građani će dobijati godišnju kamatu od oko pet odsto, što je mnogo isplativije od naknada na oročenu štednju koju nude banke.