BIJELJINA – Najmanje 25 odsto domaće poljoprivrede trebalo bi do 2030. godine da se prebaci iz konvencionalne na organsku proizvodnju hrane, ali uprkos ogromnim prirodnim resursima i mogućnostima na kakvim bi nam zavidjele brojne naprednije i bogatije zemlje, u Republici Srpskoj trenutno postoji samo 70 bio-proizvođača koji obrađuju oko 1.300 hektara.
Organska proizvodnja hrane je jedan od zahtjeva na kojem insistira Evropska unija za sve svoje članice, ali i za one države koje žele da uđu u ovo društvo u kojem se poseban akcenat stavlja na voće, povrće i meso, uzgojene bez korišćenja sintetičkih mineralnih đubriva i pesticida, hormona rasta, vještačkih aroma i boja, aditiva i sličnih preparata.
Međutim, iako se ovom vrstom trenutno bavi veoma malo poljoprivrednih proizvođača, mahom zato što je to zahtjevno i ne daje toliko veliki prinos koliko se uzgoji “pomoću hemije”, prije par godina ih gotovo nije ni bilo, pa se ubrzano radi na tome da se ideja o organskoj proizvodnji proširi.
Iz ovih razloga se od ove godine u priču o organskoj proizvodnji uvode i kazneno popravni zavodi, kao i centri za socijalni rad, da se uključe u ovaj vid proizvodnje i osnuju vlastita socijalna preduzeća koja će zapošljavati određene kategorije ljudi i dati im priliku da zarade platu, a pri tome proizvedu zdravu hranu koja se može plasirati na tržištu.
Postoji potreba, ali i tržište
“Organska proizvodnja hrane je najbrže rastući sektor poljoprivredne proizvodnje u svijetu, a Evropska unija je svojim akcionim planom razvoja planirala povećanje površina pod organskom proizvodnjom preko 25 odsto ukupne površine svake zemlje do 2030. godine. Ovim planom je predviđena i edukacija potrošača kao i potreba za kupovinom i konzumiranjem organskih proizvoda, što je za nas veoma bitno, jer nam je neophodno da i proizvođači, ali i potrošači shvate da visokokvalitetna i bezbjedna hrana doprinosi preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i blagostanju stanovništva”, rekla je Dragana Zec, viši stručni saradnik za povrtlarstvo iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Ona je na Danu organske proizvodnje Srpske održanom danas u bijeljinskom “Agro-planu”, jednom od najvećih proizvođača organske hrane u Srpskoj, koji u saradnji sa Udruženjem “Otaharin” kao socijalno preduzeće zapošljava Rome.
Po uzoru na ovo socijalno preduzeće, plan je da se osnivaju i druga, vezana za zatvore i centre za socijalni rad.
“Dobijanje kvalitetnog i bezbjednog proizvoda uz unapređenje i zaštitu životne sredine je jedan od osnovnih ciljeva organske proizvodnje. To je posebna filozofija života i odnosa prema prirodi, čija je uloga da održi i poboljša zdravlje zemljišta, biljaka, životinja, ljudi i planete zemlje u cjelini. Zato je neophodno raditi na uključivanju proizvođača u sistem, obučavati ih, pomoći im da pronađu tržište i naučiti potrošače da kupuju organske proizvode”, rekla je ona.
Republika Srpska raspolaže ogromnim prirodnim resursima i ima potrebne preduslove za uvođenje proizvođača u sistem organske proizvodnje i njihov vrlo brz prelazak sa konvencionalne u organsku proizvodnju.
Republika Srpska pomaže proizvođače kroz podsticaje, a trenutno se dobijaju podsticaji od 500 i 600 KM po jedinici površine po hektaru, zavisno od biljne vrste, 200 maraka za 100 kvadratnih metara zaštićenog prostora, 500 maraka po uslovnom grlu i 50 odsto cijene organskog certifikata.
Od ove godine, organski proizvođači mogu dobiti i do 5.000 maraka za kapitalna ulaganja za male proizvođače, za mehanizaciju. Prije četiri godine za organsku proizvodnju iz budžeta je izdvojeno oko 40.000 maraka, dok je prošle taj iznos povećan na oko 500.000 maraka.
Prodaja i preko interneta
Direktor “Agro-plana” Dragan Joković kaže da je ovo preduzeće u posljednjih pet godina podiglo plastenike na površini od 3.000 kvadratnih metara i još 4.000 kvadratnih metara na otvorenom, gdje uzgajaju paprike, paradajz i drugo povrće, a proizvode ajvar i sok od paradajza.
“Danas je organska hrana veoma tražena i postoji tržište za nju. Značajan dio proizvoda prodajemo online, putem dostave, a kupci dolaze kod nas. Organska proizvodnja je veoma izazovna i zahtjevna, a uglavnom se počinje kroz lični motiv. Zato i nemamo mnogo proizvođača. Morate mnogo vjerovati u to i imati podršku svih, od porodice do lokalne zajednice. Unosno može biti, ali naša je primarna orijentacija da pomognemo romskoj zajednici”, rekao je Joković.
Dragan Ševa iz Privredne komore Republike Srpske kaže da je “Agro-plan” prepoznat kao kvalitetan proizvođač organskog ajvara i soka od paradajza, kao i povrća, te da je dobar uzor kako se može napraviti uspješno preduzeće sa dobrom pozicijom na tržištu.
“Privredna komora zastupa svakoga ko proizvodi kvalitetne proizvode i pomaže im da pronađu nova tržišta”, rekao je on.
CAPITAL: Andrijana Pisarević