BANJA LUKA – Nakon što je Ustavni sud BiH krajem septembra proglasio neustavnim Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, Vlada Republike Srpske uputila je u Narodnu skupštinu novi zakon identičnog naziva koji je u skladu sa odlukom suda i tumačenjem Kristijana Šmita da se pitanje „državne imovine“ mora riješiti na državnom nivou.
Novi zakon koji je na dnevnom redu sutrašnje posebne sjednice NSRS ima ukupno sedam članova, što je za samo dva člana više od starog zakona čije stupanje na snagu je 12. aprila ove godine svojim nalogom zabranio Kristijan Šmit.
Najinteresantniji je član 2. novog zakona koji kaže “Ovaj zakon se NE ODNOSI na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIPP), do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike BiH“.
U novom zakonu koji je upućen pred narodne poslanike kaže se da se „upisi nepokretne imovine koja je bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše SRBiH u javnim evidencijama o nepokretnostima za čije vođenje i održavanje je nadležan RUGIPP, neće mijenjati do donošenja zakona kojim će se regulisati svojina na toj nepokretnoj imovini.
Za razliku od osporenog zakona, ovaj zakon ne daje pravo vlasništva Republici Srpskoj i drugim subjektima javne vlasti, već kaže da pomenutom imovinom bivše SRBiH upravlja Republika Srpska ili drugi subjekat javne vlasti kojeg određuje Vlada Republike Srpske.
Prema tumačenju pravnika odlično upućenog u ovu problematiku koji je insistirao na anonimnosti, predloženo zakonsko rješenje predstavlja potpuno ateriranje vlasti u RS u odnosu na raniji tvrdokorni stav da je predmetna imovina vlasništvo entiteta, odnosno Republike Srpske.
„Osporenim zakonom pokušano je uspostavljanje pravnog osnova da se sva nepokretna „državna imovina“ pravno evidentira kao imovina Republike Srpske, kao i da se pravo vlasništva na nekretninama koje su „državno vlasništvo“ bivše SRBiH prenese na Republiku Srpsku i ostale subjekte javnih vlasti. Novim zakonom se prvo eksplicitno kaže da on ne odnosi na tu imovinu, a zatim i da se status te „imovine SRBiH“ neće mijenjati do donošenja zakona kojim će se regulisati svojina na toj nepokretnoj imovini“, objašnjavaju sagovornik CAPITAL-a.
On objašnjava da je Ustavni sud BiH kontinuirano isticao da se pitanje „državne imovine“ mora riješiti na državnom nivou, ističući da se iz odredbi novog zakona može zaključiti da Republika Srpska pristaje da se to pitanje na tom nivou i riješi, odnosno da Parlamentarna skupština BiH donese zakon kojim će se regulisati pitanje „sporne“ imovine.
„To je suprotno od ranijeg tvrdog stava NSRS da bi institucije BiH mogle eventualno imati u vlasništvu imovinu koja se koristi prevashodno za funkcije i ovlaštenja koja Ustav izričito daje nivou BiH i to uz prethodnu saglasnost entiteta kao njenih državotvornih elemenata“, objašnjava naš sagovornik.
On ističe da se obrazloženje novog zakona samo u jednom pasusu razlikuje od obrazloženja zakona koji je proglašen neustavnim.
„To je pasus koji kaže da se ovim zakonom ne reguliše svojina na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležan RUGIPP, do 31. decembra 1991. godine bila upisana sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše SRBiH“, precizira naš sagovornik.
Njegovo mišljenje u potpunosti dijeli i bivši šef kluba poslanika PDP-a u NSRS Perica Bundalo koji smatra da će i uprkos reteriranju vlasti u Srpskoj, bošnjački politički faktori ponovo osporavati predloženi zakon.
„Ovaj zakon se značajno razlikuje od osporenog. Iako se ne slažem sa odlukom Ustavnog suda, čini mi se da tako ne misli naša vlast i da ovim zakonom u potpunosti provode tu odluku, čime praktično priznaju i nalog nelegalnog Kristijana Šmita o zabrani stupanja na snagu tog zakona“, kaže Bundalo.
On ponavlja da je uvjeren da će oni koji su osporili prošli, osporiti i ovaj zakon i da će se ponovo pozivati na mišljenje Venecijanske komisije prema kojem se ovo pitanje može riješiti isključivo zakonom na nivou BiH.
CAPITAL: Darko Momić