BANJALUKA – Vlada Republike Srpske priprema usvajanje novog Zakona o šumama radi izvršenja odluke Ustavnog suda BiH od 23. septembra 2021. godine kojom su proglašeni neustavnim svi članovi Zakona o šumama RS u kojima se Republika Srpska titulira kao vlasnik šuma i šumskog zemljišta, saznaje CAPITAL.
Vlada je nedavno prihvatila Informaciju o preduzimanju mjera u cilju izvršenja pomenute odluke Ustavnog suda BiH i zadužila Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da tu informaciju dostavi Narodnoj skupštini RS.
U odgovoru resornog ministarstva na pitanja CAPITAL-a navodi se da je Vlada imenovala radnu grupu za pripremu novog Zakona o šumama RS.
„Vlada je usvojila Strategiju razvoja šumarstva Republike Srpske za period 2026. – 2035. godine u kojoj je obimna analiziran zakonodavni okvir sektora šumarstva. Nakon usvajanja Strategije, stvorene su pretpostavke za eventualno pristupanje izradi novog Zakona o šumama u RS kojim će se na sveobuhvatan način regulisati ova oblast za šta je već imenovana radna grupa“, navodi se u odgovoru.
U navedenoj informaciji, kaže se dalje, istaknuto je da se Zakonom o šumama uređuju pitanja od značaja za šume kao dobra od opšteg interesa radi unapređenja i održivog korištenja šuma i šumskog zemljišta i razvoja šumarstva.
„Osporenim zakonom se na cjelovit način uređuje oblast šumarstva u Republici Srpskoj i njegove odredbe se primjenjuju na sve šume bez obzira na oblik svojine“, navode iz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Odluka Ustavnog suda, ističu iz ministarstva, potpuno zanemaruje činjenicu da je Republika Srpska već upisana kao titular značajnog dijela šuma i šumskog zemljišta u javnim evidencijama i da je gotovo nemoguće donijeti zakonsko rješenje po kojem bi Republika Srpska obavljala aktivnosti u pogledu gazdovanja i zaštite šuma i šumskog zemljišta, a da se pri tom zakonski isključi kao titular šuma i šumskog zemljišta.
„Osim toga, treba naglasiti da u BiH postoje slična zakonska rješenja i u drugim administrativnim jedinicama koja nisu proglašena neustavnim i da bi provođenjem navedene odluke samo od strane Narodne skupštine postojala pravna neujednačenost i različita zakonska rješenja koja regulišu isto pitanje, imajući u vidu da zakoni Brčko Distrikta i kantona predviđaju vlasništvo tih jedinica na šumama na njihovoj teritoriji“, precizira se u odgovoru.
Dalje se naglašava da „sve navedeno predstavlja objektivne okolnosti zbog kojih se nije moglo postupiti po spornoj odluci Ustavnog suda BiH“. Ipak, iz resornog ministarstva na kraju kažu da je za provođenje odluke Ustavnog suda potrebno usvojiti novi zakon.
„Treba posebno napomenuti da je sa normativno pravnog aspekta, uzimajući u obzir broj osporenih članova kao i dosadašnji obim izmjena Zakona o šumama, za provođenje odluke Ustavnog suda potrebno pristupiti izradi novog zakona“, navodi se u odgovoru na pitanja CAPITAL-a.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH je 23. septembra 2021. godine uvažio apelaciju sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS i proglasio neuustavnim niz članova Zakona o šumama RS, navodeći u odluci da pitanje vlasništva nad šumama i šumskim zemljištem u RS spada u pitanje „državne imovine“ koje se može regulistati samo zakonom na nivou BiH.
Taj sud je kasnije na osnovu te odluke donio i niz drugih kojima je onemogućio promet zemljišta i nekretnina, a najpoznatije je odluka kojom je osporena prodaja zemljišta na Jahorini u vlasništvu Republike Srpske teslićkoj firmi „Drvo-Export“ iz Teslića.
Vlada Srpske je u februaru 2024. godine ovoj teslićkoj firmi, koju je predstavljao Srđan Klječanin Rufi, prodala 56 dunuma zemljišta na Jahorini za 41 milion maraka. Tu odluku je osporio Ustavni sud BiH koji je Vladi i Ministarstvu trgovine i turizma RS naložio da „preduzmu odgovarajuće korake kojima će poništiti sve odluke i aktivnosti zasnovane na osporenoj odluci“.
Republika Srpska je tvrdila da je ta odluka Ustavnog suda BiH neprimjenjiva, ali početkom prošlog mjeseca je dala saglasnost za raskid ugovora o prodaji spornog zemljišta. Vlada je donijela odluku kojom se RS zadužuje 22 miliona evra kod „Alta banke“ Beograd, a ta kreditna sredstva biće iskorištena da se pomenutoj tesličkoj kompaniji vrati 41 milion KM kao naknada za raskid ugovora.