BANJALUKA, U Republici Srpskoj ne postoji zvanična statistika o broju stanova, kuća i poslovnih objekata opterećenih hipotekom, niti bilo koja institucija vodi zvaničnu evidenciju o hipotekama koje su bile obezbjeđene za 2,2 milijarde KM plasiranih kredita u RS.
Dok zemlje regiona odavno vode transparentne evidencije o broju opterećenja nekretnina hipotekama banaka, „hipotekarni podaci“ u Republici Srpskoj su obavijeni velom tajne.
Redakcija CAPITAL-a je sedmicama pokušavala da prikupi ove informacije od relevantnih institucija, ali bezuspješno jer ih, kako tvrde, nemaju.
U Republičkoj upravi za geodetsko i imovinsko-pravne poslove nam je rečeno da ne raspolažu programskim rješenjima koji bi im omogućili vođenje centralne baze podataka.
„Uprava podatke o opterećenosti nepokretnosti u RS hipotekama može ustupiti samo za svaku pojedinačnu nepokretnost o kojoj vodi službenu evidenciju. Evidencije o nepokretnostima vode se za svaku nepokretnost pojedinačno u digitalnom i analognom obliku, a kako programska rješenja koja koristi Uprava ne omogućavaju putem posebne aplikacije izdavanje statističkih podataka o nepokretnostima, pravima na njima i drugim podacima, nismo u mogućnosti da dosatvimo tražene informacije za cijelu teritoriju RS“, navodi se u pisanom odgovoru Republičke uprave za geodetsko i imovinsko-pravne poslove dostavljeno CAPITAL-u.
Da apsurd bude još veći ni Agencija za bankarstvo RS, kojoj kao regulatoru banke dostavljaju redovno sve statičke i finansijske poslovne podatke, ne posjeduje javnosti dostupnu evidenciju o stepenu opterećenosti stambenog i privrednog fonda hipotekama.
U Agenciji poručuju kako jedino raspolažu podacima o iznosu kredita koji je pokriven nekretninama.
“Zaključno sa 30. junom 2013. godine u Republici Srpskoj je plasirano 4,66 milijardi maraka ukupnih kredita, od čega pokrivenost nekretninama iznosi 2,21 milijardu KM”, poručuju u Agenciji za bankarstvo RS, što upućuje da je od ukupno plasiranih kredita u RS čak oko 50 odsto osigurano hipotekom.
Prema izvještajima banaka, u prvih šest mjeseci ove godine, po osnovu naplate potraživanja aktivirane su hipoteke u sektoru pravnih lica u iznosu od 10,1 milion maraka, odnosno 36 kredita, a u bankarskom sektoru koji posluje sa građanima aktivirane su hipoteke u vrijednosti 700.000 KM, odnosno 22 kredita.
Banke nemaju izbora
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za CAPITAL da nije iznenađen činjenicom da je u RS čak 50 odsto plasiranih kredita osigurano hipotekom, jer loša politička situacija i privredni ambijent naprosto „tjeraju“ banke da se dodatno obezbjeđuju.
„Komplikovana pristupačnost finansijskim sredstvima, administrativne prepreke, smanjenje prihoda, negativna stopa privrednog rasta i nelikvidnost, sve su to razlozi koji navode bankare da se osiguraju hipotekom. Bankarski sistem u RS je prilično rigidan, u vlasništvu je stranaca i zato ne treba da nas iznenađuje što već duže vrijeme prema BiH postoji takav stav da se dugoročni krediti obezbjeđuju isključivo na ovaj način“, ističe Pavlović.
Član upravnog odbora Udrženja žiranata Mika Nikić smatra da banke vrlo dobro znaju kako da osiguraju sebe i svoj kapital, dok građane niko ne štiti od samovolje bankara.
„Koliko država zapravo ne štiti svoje građane dovoljno je reći da nijedna institucija ne vodi zvaničnu evidenciju o broju hipoteka. To nikome nije u cilju, jer bi tada isplivale na površinu mnoge nezakonite radnje koje su praktikovane prilikom odobravanja kredita proteklih godina“, zaključuje Nikić.
Osim nadležnih institucija, redakcija CAPITAL-a je pokušavala da podatake o broju hipoteka sazna i u bankama koje posluju na finansijskom tržištu RS, ali nam je rečeno kao su ove informacije službena tajna.
Jelena Despotović
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Koji bi bio smisao takvog podatka? Za što bi se koristio? Molim može li mi neko odgovoriti
Da li bi slijedeće bilo evidencija koliko plata ima evidentiranu administrativnu zabranu ili trajni nalog na računu radi kredita? A da brojimo i izdane mjenice kao obezbjeđenje?
Hipoteka je bitna samo kada se aktivira!
@zoso,
Ovo je vrlo bitno! Šta mislite, koliko ima objekata koji su opterećeni većim brojem hipoteka, a povjerioci se namiruju redosledom, tako da može da se desi da na neku nekretninu dođete kao peti ili deseti povjerilac. Pitanje od čega se namiriti, ako već postoji koja hipoteka na nekoj nekretnini.
to je isto kao i kreditna sposobnost.
Da, stvarno, kome je to bitno i zbog čega? i ne postoji samovolja banaka nego samo samovolja države koja je dozvolila stvaranje ovakvog poslovnog ambijenta kakav jeste pa da se privrednicima koji su pošteno ušli u posao moraju aktivirati hipoteke!