– Savjet ministara BiH 26. septembra donio odluku o formiranju tima za mirno rješavanje spora
– Krajnji rok za mirno rješavanje 1. decembar
– Mandić: Pravobranilaštvo BiH mora da bude dio tima, još nema poziva
SARAJEVO/BANJALUKA – Bosni i Hercegovini se ne žuri, iako prijeti opasnost da u arbitražnom sporu između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Rudnika i Termoelektrane “Gacko” izgubi 100 miliona KM. Iako je još 26. septembra donio odluku, a hrvatska strana pristala, Savjet ministara BiH još nije formirao tim za mirno rješavanje spora. Krajnji rok za dogovor je 1. decembar, saznaje portal CAPITAL.
Informaciju je za našu redakciju potvrdio i pravobranilac BiH Mlađan Mandić, koji vjeruje da će vlast u BiH ipak pokušati da pronađe način da ovaj spor mirno riješi kako se ne bi dogodio još jedan milionski arbitražni spor.
„Nije formiran tim Savjeta ministara BiH. I Pravobranilaštvo BiH bi trebalo da bude u tom timu, a još nas niko nije obavijestio“, kazao je Mandić.
U nadležnom Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je trebalo da predloži odluku o formiranju tima, danas CAPITAL-u nisu mogli da odgovore u kojoj je fazi formiranje ovog tijela, s obzirom na to da je ministar Mirko Šarović na putu.
Rok za dogovor produžen na zahtjev RiTE Gacko
Mandić je, međutim, podsjetio da je prvi tromjesečni rok u kojem je trebalo da bude postignut dogovor oko potraživanja HEP-a od RiTE “Gacko” istekao 23. avgusta, te da je Pravobranilaštvo BiH, na prijedlog RiTE, od Hrvata zatražilo produženje.
Međutim, još nije poznato ni na šta je RiTE „Gacko“ spreman da pristane u ovim pregovorima jer odgovora nema od direktora ovog preduzeća Boška Kozomare, koji je danas bio zauzet sjednicom Nadzornog odbora preduzeća.
Iako su postojale nezvanične informacije da je Hrvatska spremna da spusti svoj zahtjev na 50 miliona evra ili da joj se određeno vrijeme isporučuje struja, Mandić za CAPITAL tvrdi da je riječ o špekulacijama.
Šta hoće Hrvatska, čime prijeti Republika Srpska?
U Pravobranilaštvu su ranije istakli da Hrvatska nema ni najmanju pravnu šansu da dobije ovaj spor. Riječ je, navode, o potpuno istoj situaciji kao kada je Slovenija tužila Rudnik i Termoelektranu „Ugljevik“, jer su i Slovenci ulagali na potpuno isti način.
„U „Gacko“ je ulagano osamdesetih godina, kada se gradila Termoelektrana. Prije rata je postojao Fond za nerazvijene i Kosovo, Crna Gora i BiH su spadali u tu kategoriju. Sad su se odjednom i u Hrvatskoj sjetili da traže 100 miliona“, kazali su u Pravobranilaštvu.
HEP godinama traži način da mu se isplate prijeratna ulaganja, procijenjena na 400 miliona nekadašnjih njemačkih maraka. Pozivao se na samoupravni sporazum o zajedničkoj izgradnji iz 1986. godine, prema kojem je imao trećinu vlasništva u RiTE „Gacko“.
U zahtjevu za mirno poravnanje koji je uputio institucijama BiH u maju ove godine, HEP traži poravnanje za uložena sredstva, odnosno nadoknadu od oko 100 miliona evra, na osnovu neisporučene električne energije. Ukoliko se poravnanju ne pristupi dobrovoljno, najavili su međunarodnu arbitražu.
Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić rekao je ranije da je HEP o ovom pitanju obavijestio Vladu RS.
“Oni potražuju određena finansijska sredstva od onoga što su investirali u sektor energetike od prije početka rata u BiH. Sredstva koja oni potražuju otprilike su u vrijednosti pet teravata električne energije”, rekao je Đokić i podvukao da RS može isto da uradi po pitanju Hidroelektrane Dubrovnik.
Hidroelektrana Dubrovnik napravljena je kao dio sistema tri hidroelektrane, uz HE Trebinje 1 i HE Trebinje na Trebišnjici u BiH. HE Dubrovnik se danas nalazi na području Hrvatske, ali akumulacioni potencijali su u jezeru Bileća i dio infrastrukture nalazi se na teritoriji Republike Srpske.
CAPITAL: Žana Gauk
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Komentare sa uvredljivim sadržajem brišemo a korisnike koji iznose neprovjerene tvrdnje blokiramo. Molimo za razumijevanje.