LONDON, Naučnici sa univerziteta Aberistvit, u Velsu, došli su na ideju kako da iskoriste tehnologiju srednjevjekovnih crkvenih vitraža, čije jarke boje ne blijede, za izradu specijalne kamere koja će snimati teren na Marsu.
Profesor na Katedri za svemir i planetarnu robotiku, Dejv Barns, kaže da jedan od problema u istraživanjima Marsa predstavlja svudaprisutna fina marsovska prašina, prenosi Glas Amerike.
“Praktično, moramo da primjenimo neku vrstu korekcije boja. Problem je uistinu nešto komplikovaniji od toga, ali u suštini to je to”, kaže profesor Barns.
Kamera će biti ugrađena u robotizovano vozilo slično ovom na kome naučnici u Velsu ispituju novu kameru, zapravo dio nazvan “modul za ciljanu kalibraciju”, koji će omogućiti da se crno-bijeli snimci pretvore u snimke u boji. Nevolja je u tome što visok nivo ultraljubičastih zraka na Marsu izaziva probleme sa kalibracijom.
“Planirali smo da prije lansiranja veoma pažljivo podesimo parametre ovog modula. Ne bi imalo smisla poslati ga na Mars jer bi poslije nekog vremena provedenog na suncu boje postale sasvim isprane”, kaže Barns.
A onda se neko sjetio crkvenih vitraža, čije jarke boje nisu izbjedjele ni poslije nekoliko vijekova pod suncem. Naučnici su odlučili da probaju takvo rješenje.
“Staklo apsorbuje ultraljubičasto svjetlo i tako štiti hemikalije kojima je obojeno.Došli smo na ideju da našu kameru zaštitimo komadićima obojenog stakla i da taj mali velšanski vitraž pošaljemo na Mars”, kaže profesor Barns.
Prototip filtera sa obojenim staklom biće ugrađeni u kalibracioni modul pomoću koga se crno-bijeli snimci pretvaraju u kolor snimke. Posao izrade stakla povjeren je timu fizičara Martina Vajldinga, koji kaže da je najprije morao da nauči nešto o srednjovjekovnoj tehnologiji.
“Vitraži postoje već oko hiljadu godina. Rimljani, Egipćani i drugi imali su staklo raznih boja, što se može vidjeti i u Britanskom muzeju”, kaže Vajlding.
Naravno, savremeni proces bojenja stakla je kompleksniji. Obojeno staklo je isječeno u okrugle pločice koje su ugrađene u kalibracioni modul. Kamera i modul sada se testiraju u ambijentu sličnom onom na Marsu. Prije slanja na Mars potrebno je pouzdano utvrditi da kamera može jasno da pokaže sastav marsovog tla.
“Želimo da vidimo nešto što do sada nismo vidjeli. Na primjer, kada bismo na Marsu pronašli ugalj, to bi bilo vrlo značajno. Ali za to su nam potrebni kamera i kalibracioni modul koji mogu da stvore refleksni spektar, kako bismo, ako nađemo ugalj, znali da je to ugalj, a ne nešto drugo”, kaže profesor Barns. Tanjug