BEOGRAD, Republički hidrometeorološki zavod predviđa da će Srbija u narednoj deceniji imati probleme sa sušom, zbog čega se treba dobro pripremiti i organizovati.
Savjetnik predsjednika PKS za poljoprivredu Vojislav Stanković je istakao da prije svega treba misliti na problem navodnjavanja i njegovog rješavanja, tim prije što pojedini gradovi i regioni u Srbiji imaju probleme čak i u snabdijevanju stanovništva pijaćom vodom.
Prema procjenama PKS, za taj posao su potrebne oko dvije milijarde dolara, i to jedna milijarda dolara za Vojvodinu i regenerisanje kanala Dunav-Tisa-Dunav, a druga polovina sume za stvaranje novih, većih akumulacija u centralnoj Srbiji.
Ova godina, kada je nezapamćena suša desetkovala biljnu proizvodnju, treba da nam bude za nauk, istakao je Stanković.
Prema prognozi RHMZ, kako je upozorio Stanković, gotovo svake od narednih deset godina, rod biljnih kultura biće siromašniji za trećinu od potreba, a gotovo svake druge godine pojavljivaće se veliki skokovi (“pikovi”) koji će nanijeti značajnije štete, na ivici elementarnih nepogoda.
“U kriznim, posebno nepovoljnim vremenskim uslovima, ispoljavaju se svi problemi i nepovoljne okolnosti koje su prisutne u poljoprivredi, prije svega nedovoljna organizovanost i vertikalna povezanost samih proizvođača, uključujući i državni aparat, kao i veoma loša proizvodna struktura u poljoprivredi”, naglasio je on.
Treba misliti o tome da li je moguće pretvoriti radove u hidrosistemu u javne radove, rekao je Stanković i dodao da bi to doprinijelo aktiviranju pojedinih sektora, kao što su građevinarstvo i metalni kompleks.
“Projekti postoje, treba samo samo dobro organizovati cijeli posao, i uključiti u proces i nauku”, kazao je on.
Osvrnuvši se na ovogodišnju situaciju, Stanković je ocijenio da je procjena od 2,1 milijarde dolara direktnih šteta u biljnoj proizvodnji koju je PKS ranije iznijela, “najrealnija cifra”.
Takođe, postavlja se i pitanje indirektnih šteta koju je suša nanijela stočarskoj proizvodnji koja nije u dobroj mjeri zaštićena, kazao je Stanković, ističući da je država pokušala da ublaži ovakva nepovoljna kretanja, “međutim, trebalo je imati selektivniji pristup”.
Najveći problem je sačuvati stočni fond koji je ionako na istorijskom minimumu, a to se odnosi i na proizvodnju mlijeka, rekao je on i dodao da državna administracija treba u većoj mjeri da se poveže sa lokalnom samoupravom i ide “od konkretnog slučaja do konkretnog slučaja, od farme od farme”, a ne da ima generalan pristup.
Prema riječima Stankovića, treba napraviti “mali krizni elaborat” kojim će se definisati sve mjere i akteri u ovom procesu, jer će on biti aktuelan i u narednoj godini, kada će biti prenijet i veliki dio finansijskih obaveza iz tekuće godine.
Stanković je zaključio da treba i dalje razmisliti da li je potrebno uvesti kombinovani sistem plaćanja subvencija u ratarstvu, jer davanja po hektaru ne doprinose dinamiziranju i povećanju poljoprivredne proizvodnje. Tanjug
