BEOGRAD, Srbija ima sve uslove da bude veliki proizvođač i neto izvoznik cvijeća i ukrasnog bilja, ali je trenutno veliki uvoznik i u toj privrednoj grani bilježi spoljnotrgovinski deficit.
Prema ocjenama evropskih stručnjaka, Srbija i jug Francuske su najbolja podneblja u Evropi za gajenje ruža jer imaju skoro identičnu mikro klimu, broj sunčanih dana, kvalitet zemljišta.
Direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede Drago Cvijanović rekao je da se za potrebe Beograda i drugih mjesta u Srbiji trenutno uvoze velike količine cvijeća i da se za te namjene izdvaja “ogroman novac”.
“Na osnovu kvaliteta zemljišta i svih drugih uslova, samo bi beogradski atar mogao da osigura proizvodnju svih potrebnih količina cvijeća za beogradsko tržište”, smatra Cvijanović.
Prema Cvijanoviću, Srbija nema potrebe da uvozi značajne količine cvijeća, a kroz podsticajne mjere države za mala poljoprivredna gazdinstva treba ulagati u tu vrstu proizvodnje.
Saradnik u Privrednoj komori Srbije (PKS) Slavica Stevanetić rekla je da je ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene cvijeća i ukrasnog bilja Srbije sa inostranstvom u 2010. iznosila 14,8 miliona dolara, od čega je izvoz bio 3,4 miliona dolara, a uvoz 11,4 milona dolara.
Stevanetić je istakla da je lani izvoz povećan za 4,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu dok je uvoz smanjen za 7,6 procenata.
Rast izvoza i pad uvoza uticali su na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita u ovom sektoru za 12 procenata koji je u 2009. iznosio 9,02 miliona dolara, dodala je Stevanetić.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srbije u trgovini cvijećem i ukrasnim biljem su zemlje Evropske unije (EU) i Zone slobodne trgovine u Centralnoj Evropi (CEFTA), na koje se odnosi skoro 80 procenata ukupne razmjene ovih proizvoda.
Od zemalja CEFTA najviše cvijeća je izvezeno u Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Hrvatsku, a od zemalja EU u Holandiju, Poljsku i Njemačku.
Srbija takođe izvozi cvijeće i u Rusku Federaciju, Bjelorusiju, Švajcarsku, Sjedinjene Američke Države.
Srbija je u 2010. najviše izvozila sjeme i sadni materijal cvijeća, zatim “živo” i rezano cvijeće i ukrasno granje.
U srpskom uvozu dominira rezano cvijeće – ruže, karanfili, hrizanteme, orhideje i gladiole, što čini 44 odsto od ukupnog uvoza, sjeme i sadni materijal, živo cvijeće, ukrasno granje, dok je udio sušenog cvijeća zanemarljivo mali, dodala je Stevanetić.
S druge strane, iz zemalja EU Srbija je uvezla 9,8 miliona dolara cvijeća i to najviše iz Holandije, Italije, Belgije i Mađarske.
“Treba napomenuti da je na tržištu Srbije značajno prisustvo cvijeća i ukrasnog bilja iz Kenije, Turske, SAD, i Ekvadora”, kazala je Stevanetić.
Vlasnik rasadnika ruža i ukrasnog bilja “Topalović” Milan Topalović iz mjesta Lipolist kod Šapca rekao je da se iz godine u godinu povećava proizvodnja cvijeća u Srbiji, kao i izvoz.
On je objasnio da je nesklad u spoljnotrgovinskoj razmjeni cvijeća posljedica velikog uvoza rezanog cvijeća u Srbiju, jer kako je kazao, za uzgoj su potrebne savremene tehnologije i strane investicije.
Ovaj samostalni proizvođač je kazao da bi rezenao cvijeće u Srbiji moglo da se gaji u svakom godišnjem dobu izuzev od 1. decembra do 15 marta kada je to teško izvodljivo zbog nedostatka sunčanih dana pa bi trebalo obezbijediti prirodnu svjetlost posebnim sijalicama što zahtjeva veliku potrošnju struje i poskupljuje proizvodnju. Tanjug