BANJALUKA, U Republiku Srpsku su se, proteklih godina, slile brojne investicije iz zemalja regiona. Srbija, Hrvatska i Slovenija su otvorile mnoge firme, a „Hemofarm“, „Delta“, „Merkator“, „Konzum“, „Kraš“ samo su neki od giganata koji su počeli da rade na području RS. Statistika pokazuje da sa ulaganjem prednjači Srbija sa 1,4 milijarde maraka. Slijedi Slovenija sa 143 miliona maraka, pa Hrvatska sa 41,9 miliona maraka.
Željka Cvijanović, ministarka za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, kaže za „Novosti“ da je projekat „Stop barijerama“ među prvim aktivnostima koje se planiraju u ovoj godini kako bi se poboljšala ulaganja u RS, a u proceduri je i prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stranim ulaganjima.
– Zakonom se dalje liberalizuje oblast stranih ulaganja – ukazuje ministarka Cvijanović. – Predviđa se smanjenje administrativne procedure. Ukida se obaveza registracije stranih ulaganja kod Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i izjednačava se sa registracijom domaćih privrednih društava.
U prvoj polovini ove godine biće pušten u rad veb-portal Vlade RS za strane investitore. Na njemu će se naći svi podaci – od investicionih prilika, preko procedura za dobijanje pojedinih dozvola, do troškova poslovanja.
– Pripremamo i četvrtu regionalnu konferenciju o stranim ulaganjima, na temu: važnost opštinskih uprava u privlačenju stranih ulaganja – kaže ministarka Cvijanović. – Odnos prema stranim investicijama je naglašen kroz sve naše strateške dokumente poput Ekonomske politike, Sektorske strategije razvoja industrije RS za period 2009-2013.
Naša sagovornica ukazuje da je bitno što je zadržan interes stranih investitora, pa se i u narednom periodu očekuje postepeno poboljšanje kada je riječ o ulaganjima u RS.
– Očekuju se investicije na daljoj modernizaciji i povećanju kapaceteta Rafinerije nafte u Brodu, zatim izgradnji malih hidrocentrala na rijeci Bosni u Doboju, kao i daljoj gradnji TE u Stanarima – kaže Cvijanovićeva.
Među prioritetima će biti pronalaženje kvalitetnih investitora koji donose nova radna mjesta.
Ekonomski stručnjaci smatraju da RS mora još mnogo da učini kako bi bila interesantna za ulagače.
Aleksa Milojević, ekonomski analitičar, kaže da su u RS visoki porezi, što ne odgovara stranim investitorima.
– Ovo se može promijeniti ako se izmjeni privredni sistem – kaže Milojević.
– Zasada pravimo privredni sistem gdje se rasprodaju preduzeća i okreću se leđa privredi. Privredu ne može da napravi slobodno tržište, već – država. Moramo upravljati svojom ekonomijom i privrednim sistemom.
Manje u BiH
U Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), kažu da je BiH u 2010. godini privukla 358 miliona evra stranih investicija. To je za 21 odsto manje nego u 2009. godini. Prema podacima FIPA, tokom 2010. godine najviše je investirano u sektor proizvodnje, na šta ide 40 odsto ukupnih investicija. U trgovinu je uloženo 22 odsto, bankarstvo 19, turizam pet, a u druge finansijske usluge pet odsto.
Šest opština
Sa šest opština već postoje potpisani memorandumi o saradnji – Banjaluka, Istočno Sarajevo, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Prijedor. Novosti
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
rafinerija nafte u brodu i nepostojeca elektrana stanari dobar primjer stranih investicija?hahahaha.ne znam zasto je boska na slici,da i to nije primjer dobrog ulaganja?i kako ste dosli do cifre od 1,4 mlrd km srpskog ulaganja,racunavsi prodaju telekoma od prije 4 godine?
Zašto ne porede priliv stranih investicija iz 2010. godine, sa 2006. godinom i 2007. godinom, kada se još uvijek nisu osjetili efekti njihove briljantne vladavine. Otkako su došli na vlast, iz godine u godinu bilježimo pad stranih ulaganja.
–
Kako vidimo, “svjetska ekonomska kriza” je prošla u većini razvijenih država, tj. zabilježen je rat privrede, pa makar i kilav. Šta je sa nama? Šta je sada razlog za naše dalje propadanje?