Srbija ubjedljivi lider po zlatnim rezervama u regionu

BEOGRAD – Srbija je ubjedljivi lider po zlatnim rezervama u regionu Zapadnog Balkana sa 38,5 tona zlata. Sa druge strane, Crna Gora nije kupila ni gram zlata od razdvajanja Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Srbija u zlatnim rezervama ima 38,5 tona zlata, a na drugom mjestu na Zapadnom Balkanu je Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona zlata, pokazuju podaci Svjetskog odbora za zlato. Slijede Slovenija sa 3,7 tona, Albanija sa nešto više od tri tone, Bosna i Hercegovina sa 2,7 tona, Hrvatska sa dve tone. Crne Gore nema na ovoj listi, ali Ministarstvo finansija te države navodi da su rezerve 1,197 tona.

Neto imovina dobrovoljnih penzijskih fondova 48,2 milijarde dinara

Zlatne rezerve u svijetu

Najveće zlatne rezerve u svijetu imaju Sjedinjene Države sa 8.133 tone. Druga je Njemačka sa 3.355 tona, a treća i četvrta su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tone zlata. Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2.010. tona.

S druge strane, neke bogate zemlje kao što su Kanada i Norveška uopšte nemaju zlato u svojim deviznim rezervama.

Veće učešće zlata u rezervama imaju razvijene zemlje, od 18 do 19 odsto.

Najveći neto prodavac prošle godine bila je centralna banka Kazahstana sa 50,7 tona zlata.

Ko su najveći kupci zlata

Kina je već godinama jedan od najvećih kupaca zlata. Prošle godine je bila na drugom mjestu sa 62,2 tone, ali ubedljivo je prva bila centralna banka Turske koja je kupila čak 147,6 tona zlata u 2022.

Globalna tražnja za zlatom u prošloj godini porasla je za 18 odsto i iznosila je 4.741 tonu. To je skoro na istom nivou kao 2011. godine, u vrijeme nakon svjetske finansijske krize i krize evrozone.

Prošlu godinu posebno je obilježila tražnja za zlatom od strane centralnih banaka. Centralne banke kupile su u 2022. 1.136 tona zlata i to je najveća tražnja za zlatom od strane centralnih banaka od kada se vodi evidencija. To je prvi put od 1950. godine od kada se prate ovi podaci da je tražnja centralnih banaka za zlatom prešla 1.000 tona u jednoj godini, pokazuju podaci Svjetskog odbora za zlato.

Crna Gora nije uvećala zlatne rezerve

Dok mnoge zemlje kontinuirano kupuju zlato, Crna Gora od samostalnosti nije uvećala svoje rezerve, koje iznose 1,197 tona, saopšteno je iz crnogorskog ministarstva finansija za RTCG.

Crna Gora je zlato dobila u postupku sukcesije imovine SFRJ, odnosno SRJ.

Tako Crna Gora, po glavi stanovnika, ima oko 1,93 grama zlata, dok je ta brojka u Srbiji 5,75 grama.

„U periodu od kad je dobijeno u postupku sukcesije pa do jula 2009. godine, zlato se nalazilo na računu Centralne banke Crne Gore kod HSBC Bank USA, N.A. London branch, kao depozit u zlatu. U julu 2009. godine, zlato je prebačeno kod Kredi Svis banke i služilo je kao kolateral za kreditno zaduženje kod ove banke, sve do aprila 2022. godine, kada je kredit otplaćen u celosti. Zlato je u aprilu 2022. godine oslobođeno kolaterala i iz Kredi Svis banke je prebačeno na račun BIS – Bank for International Settlements, na dalje čuvanje, gde se i danas nalazi“, kazali su iz crnogorskog Ministarstva finansija, prenosi Sputnjik. Politika