BEOGRAD, Državljani Evropske unije neće moći da kupuju poljoprivredno zemljište u zoni od 10 kilometara od državne granice, precizirano je amandmanom na izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je juče usvojio Odbor Skupštine Srbije za poljoprivredu.
Amandman je predložio predsjednik Odbora Marjan Ristićević (SNS).
Rističević je takodje predložio amandman koji je usvojio Odbor kojim je predvidjeno da izmjene zakona stupe na snagu danom objavljivanja, a da zakon počne da se primjenjuje od 1. septembra, kada počinje i važenje odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU kojim je omogućena liberalizacija prodaje poljoprivrednog zemljišta gradjanima EU.
Odbor Skupštine Srbije za poljoprivredu razmatrao je juče 47 amandmana koji su predloženi na izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, od kojih je pored amandmana Rističevića, usvojen i jedan Odbora za poljoprivredu, dok su ostali amadmani odbijeni.
Amandmane koje je usvojio Odbor prethodno je prihvatila Vlada Srbije, dok je odbacila ostale predložene amandamane. Skupština Srbije je nastavila raspravu o amandmanima podnjetim na izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Poslanici vladajuće koalicije su u načelnoj raspravi podržali predložena rješenja i poručili da se izmjenama tog zakona štite nacionalni interesi, ali i ispunjavaju medjunarodne obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
U raspravi je većina poslanika opozicije najavila da će glasati protiv predloženih izmjena zakona, dok je LSV podržala predložena rješenja. Odbor Skupštine Srbije za ustavna i zakonodavstvo ocenio je da je amandman na izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se državljanima EU onemogućava kupovina poljoprivrednog zemljište u pograničnoj zoni od 10 kilometara, u skladu sa Ustavom.
Odbor je ocijenio i da su ostali amandmani podnjeti na izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu u skladu sa Ustavom. Članica Odbora iz DS Gordana Čomić je u raspravi na Odboru za ustavna pitanja ocenila da Rističevićev amandman nije u skadu sa Ustavom.
Kako je objasnila, po tom amandmanu ministar poljoprivrede morao bi da utvrdi gdje je granica sa Hrvatskom i BiH, navodeći da on to ne može bez medjudržavnih sporazuma sa te dvije zemlje.
“Ovakav amandman može da proizvede više štete nego koristi”, kazala je Čomićeva.
Ona je podsjetila da je i Hrvatska napravila istu grešku, nakon čega je dobila od Slovenaca zahtjev za utvrdjivanje granice u Piranskom zalivu.
“Kako će ministar da utvrdi koliko je 10 klimetara od granice sa BiH i Hrvatske? Gde je granica na Drini i Dunavu“, pitala je Čomić i dodala da li se to odnosi i na administrativnu liniju sa KiM.
Ona je nakon izlaganja napustila sjednicu Odbora jer ne želi da učestvuje, kako je navela, “u nečemu što je duboko neustavno”.
Čomićeva je prethodno negodovala zbog toga što se o amandmanima glasa zbirno a ne pojedinačno, navodeći i da to nije u skladu sa Ustavom i Poslovnikom Skupštine, ističući da će zbog toga u plenumu tražiti da se istovremeno jednim glasanjem Skupština izjasni i o prijedlogu zakona i o svim amandmanima.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Srbije predvidjeno je da gradjani EU koji budu htjeli da kupe zemljište deset godina moraju da budu nastanjeni u lokalnoj samoupravi gdje se zemljište nalazi, da ga najmanje tri godine obradjuju, da imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo u aktivnom statusu u trajanju od najmanje deset godina neprekidno i da u svojini ima mašine i alate za obradu zemlje.
Gradjanima EU biće dozvoljeno, ako ispune sve te uslove, da kupe maksimalno dva hektara poljoprivrednog zemljišta, dok državljani zemalja van EU i dalje neće moći da kupuju zemljište u Srbiji. Beta