BEOGRAD, Srbija se od početka godine do kraja jula svaki dan u prosjeku zaduživala gotovo 3,5 miliona evra, podaci su Uprave za javni dug prema kojima je početkom avgusta javni dug Srbije iznosio 20,89 milijardi evra (oko 63 odsto BDP-a), ali opasnosti od bankrota nema, tvrde ekonomisti.
Obračun Fiskalnog savjeta je, međutim drugačiji, i prema tim podacima, javni dug je već na kraju juna dostigao 21,2 milijarde evra, odnosno 66 odsto BDP-a.
Zakonske granice i evropske i domaće (učešće javnog duga od 60, odnosno 45 odsto BDP-a) svakako su odavno probijene, ali ekonomisti kažu da je da je tempo zaduživanja i dalje “podnošljiv”, te nema govora da bi Srbija mogla bankrotirati.
Srbija nije kandidat za bankrot, rekao je Tanjugu ekonomista Ivan Nikolić začuđen kako je to pitanje uopšte nametnuto javnosti.
“Mjereno udjelom duga u BDP-u nismo ništa gori od susjednih zemalja, a u Hrvatskoj ili Sloveniji, recimo, niko ne govori o bankrotstvu”, precizira on.
Objašnjava da je spoljni dug mnogo bitniji pokazatelj od javnog, kada je riječ o bankrotu, jer se zaduženost mjeri u stranoj valuti. Čak i tu je, kaže, Srbija na granici visoke zaduženosti, odnosno zadužena je umjereno sa udjelom spoljnog duga u BDP-u od oko 80 odsto.
„Pitanje bankrota nametnuto je kako bi se lakše prihvatile teške mjere štednje koje slijede. Čak i najnovije procjene svjetskih agencija, koje porede zemlje, kao potencijalne kandidate za bankrot navode BiH i kao blaže potencijalnu Hrvatsku. Srbije tu nema”, kazao je Nikolić.
Svi u regionu su, prema njegovim riječima, manje-više na istim mukama, a posebno zemlje bivše SFRJ.
Slovenija, Hrvatska, pa čak i Crna Gora su, kaže Nikolić, daleko zaduženije od Srbije i to u većim iznosima, i u udjelu u BDP-u.
Srbija ima konzervativniji obračun javnog duga, rekao je sagovornik Tanjuga, uz opasku da će, kad te zemlje pređu na naš sistem obračuna već u septembru, njihovi podaci biti još lošiji.
Stanje je teško, ali svi smo u istom loncu. To ne znači, s druge strane, da bi trebalo da se opuštamo, ovaj problem mora da se rješava u narednim godinama, kada će Srbija I dalje bilježiti porast javnog duga“, naveo je Nikolić.
Javni dug, objašnjava, raste zbog visokog deficita, koji će, prema svim procjenama ove godine iznositi oko 8,3 odsto BDP-a i biće najveći u Evropi.
Njegov kolega Goran Nikolić takođe smatra da je bankrot trenutno daleko od Srbije zato što će, kako kaže, novi ministar finansija Dušan Vujović, mjerama štednje u rebalansu i u budžetu za 2015. smanjiti deficit dugoročno za oko dva procentna poena.
„Vujović vjerovatno ide na to da konsolidacija izgleda onako kako to traži Zapad, i u tom smislu će se u narednom budžetu i rebalansu smanjiti deficit za dva odsto dugoročno, a možda čak i 2,5 odsto”, kaže Goran Nikolić.
Prema njegovim riječima, retko koja zemlja je sprovodila tako drastične mjere i zbog takve radikalnosti, kaže on, bankrot nije opcija.
Ivan Nikolić, s druge strane, ukazuje da takvi rezovi nisu djelotvorni, a rješenje vidi samo u jednom – dizanju privrede na noge.
„Ako nemamo privrednu aktivnost iluzorno je govoriti o smanjivanju deficita samo štednjom. Bez privrednog rasta, sve mjere koje se budu sprovodile, pogotovu najbolnije poput kresanja plata penzija ili ”ne daj bože” povećanja nekih novih poreza, neće dati nikakav efekat u smislu smanjivanja deficita, pa ni u smislu zaustavljanja rasta javnog duga”, zaključioje Ivan Nikolić. Tanjug