BEOGRAD, Srbija će u decembru postati članica Evropske organizacije za nuklearna pitanja /CERN/ – najavio je danas potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić.
Srbija će povratkom u CERN, obezbijediti novu bazu za razvoj naučno-tehnoloških, ali i privrednih kapaciteta, rekao je Đelić.
Đelić je naveo da je na inicijativu naučnika Pavla Savića šezdesetih godina prošlog vijeka tadašnja Jugoslavija bila jedan od osnivača CERN-a, ali je zbog nekih političkih razloga izašla iz te organizacije i sada će ponovo da se vrati na velika vrata, zajedno sa Izraelom, Slovenijom i Turskom.
Đelić je istakao da će u narednom periodu biti obezbijeđeno 400 miliona evra za poboljšanje uslova rada i života naučnika u Srbiji.
Govoreći na svečanosti u SANU povodom stogodišnjice rođenja velikog srpskog naučnika Pavla Savića, kojoj je prisustvovao i predsjednik Boris Tadić, Đelić je rekao da je Srbija zemlja sa najvećim porastom naučne proizvodnje u svijetu u proteklom periodu, što su prepoznale i međunarodne institucije.
Đelić je istakao da Srbija u budućnosti treba da investira u naučno-tehničku infrastrukturu i ljude, dodajući da su predviđena dva velika naučna projekta – sto miliona evra za nabavku naučno-tehničke opreme za fizičare i hemičare te izgradnja centra za materijale i nanonauke na novobeogradskom bloku 39, čija je vrijednost procijenjena na 24 miliona evra i koji će sadržavati potrebnu opremu za istraživače iz fizike i hemije i sličnih oblasti.
On je rekao da će na taj način Srbija imati prednost u oblasti nauke u regionu i moći će da se mjeri sa drugim međunarodnim naučnim centrima u svijetu.
Đelić je izrazio nadu da će se, i pored ekonomske krize, u srpskom budžetu za 2011.godinu naći sredstva za naučni razvoj.
O životu i radu naučnika Pavla Savića, koji je bio direktor Naučnog instituta u Vinči i predsjednik SANU, govorili su predsjednik SANU Nikola Hajdin i rektor Univerziteta u Beogradu Branko Kovačević.
Pavle Savić rođen je u Solunu, a diplomirao je na beogradskom Univerzitetu. Četiri godine radio je u Francuskoj na izučavanju ponašanja neutrona na teškim metalima, što je prethodilo otkrivanju nuklearne fisije.
Svjetski renome stekao je kada je sa Irenom Žolio Kiri 1937. godine u Parizu otkrio izotope poznatih elemenata i bio predložen za Nobelovu nagradu, koju ipak nije dobio.
Njegovi profesori bili su poznati srpski naučnici Mika Petrović Alas i Milutin Milanković.
Skupu su prisustvovali ministar prosvjete Žarko Obradović, akademici, predstavnici ambasada Francuske i Makedonije i porodica Pavla Savića.