BEOGRAD, Država Srbija, preko svoje Uprave za trezor, planira da do kraja godine emituje novu seriju državnih obveznica. Cilj ovog poteza je prije svega finansiranje budžetskog deficita, ali i razvoj domaćeg finansijskog tržišta. Ove državne hartije od vrijednosti će moći da kupe svi zainteresovani, pa i građani koji su na ovaj način dobili mogućnost sigurnog plasiranja novca.
Novost kod novih obveznica, u odnosu na postojeće, biće ta što će rok njihovog dospijeća biti duži od dosada uobičajenih 90 dana. Sa izdavanjem ovih hartija od vrijednosti nastaviće se i u sledećoj godini, a kako navode u Upravi za trezor, još se razmatraju varijante na koji će način ove obveznice biti ponuđene na tržište. Još se ne zna ni kolika će ukupna nominalna vrijednost ovih hartija biti, jer kako kažu u Trezoru, to zavisi od tempa kojim se bude punio republički budžet.
Kada je reč o diskontnim stopama (koje pokazuju zaradu na obveznicama), one će se biti određivane na aukcijama na kojima će se prodavati ove hartije, a prosečna diskontna stopa ostvarena na aukciji 16. septembra ove godine bila je 5,04 odsto.
Sa izdavanjem hartija od vrijednosti Ministarstvo finansija Srbijr je počelo 2003. godine, kada je prekinuta praksa zaduživanja države kod NBS i poslovnih banaka. Izdavanjem državnih obveznica omogućeno je moderno, tržišno finansiranje budžeta na domaćem tržištu i u domaćoj valuti. I u 2004. godini državni zapisi su predstavljali značajan izvor finansiranja budžetskog deficita, ali je zato od 2005. do 2007. napravljen budžetski suficit pa nije bilo potrebe za ovakvim zaduživanjem. Ipak i u ovim godinama su emitovane državne obveznice kako bi se refinansirale obaveze po osnovu dospjeća ranije realizovanih državnih zapisa i radi razvoja tržišta novca i kapitala.
U 2007. je realizovano 20 emisija državnih zapisa, ukupne vrijednosti nešto preko 16 milijardu dinara. Prosječna ponderisana diskontna stopa bila je 6,44 odsto. Na ime kamata lane je isplaćen 351 milion dinara. Tokom ove godine, zaključno sa 16. septembrom, bilo je 13 emisija državnih zapisa, nominalne vrijednosti 8,8 milijarde dinara. Zanimljivo je da nisu sve ponuđene obveznice i prodate. Od ukupno emitovanih obveznica u ovoj godini, prodato je 78,6 odsto ili, u dinarima, 6,9 milijardi.
Zarada koju će investitor ostaviti na obveznicama iskazuje se pomoću diskontnih stopa. Na dan aukcije investitor, naime, određuje cijenu po kojoj će kupiti hartiju od vrijednost. Navešćemo primjer obveznice koja vrijedi hiljadu dinara i dospeva na naplatu za 90 dana. Investitor licitira diskontnu stopu od, na primjer pet odsto, što znači da će tu hartiju platiti 950 dinara. Za tri mjeseca on će tako na njoj zaraditi 50 dinara. Na licitaciji je uspješniji onaj ko ponudi nižu diskontnu stopu, odnosno ko je spreman da obveznicu kupi po većoj cijeni. Uprava za trezor prognozira da će diskontna stopa u narednom periodu rasti, što znači da će zarada na ove hartije od vrijednosti biti veća. Blic