ČAČAK, Srbija godišnje proizvodi 23.938 tona oraha i neopravdano uvozi značajne količine tog koštuničavog voća, iako postoje velike mogućnosti za povećanje domaće proizvodnje, izjavio je doktor poljoprivrednih nauka i savjetnik na čačanskom Institutu za voćarstvo Rade Miletić.
U Srbiji je je 2012. godini bilo zasađeno 1.966.000, od kojih rađa njih 1.670.000, sa prosječnim prinosom po stablu od 9,5 kilograma, precizirao je Miletić.
Učešće oraha u strukturi izvoza Srbije iznosi oko tri odsto, dok su uvezene količine znatno više, rekao je Miletić i ponovio da uvoz oraha nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje domaće proizvodnje.
Orah se u Srbiji gaji na površini od 13.514 hektara i to najviše na područjima Podrinja, Pomoravlja, Timočke krajine i Vojvodine.
“Na osnovu broja stabala u Srbiji orah zauzima sedmo mjesto u poređenju sa drugim vrstama voća, a od 2006. do 2011. godine proizvodnja varira od 21.500 do 25.200 tone”.
Prvi prihodi od oraha stižu tek poslije četiri godine, pa je u početku, potrebno gajiti uzrodice, recimo kajsije.
“Za primjer o ekonomičnosti proizvodnje, uzeli smo hektar združenog zasada sa 116 sadnica oraha i 348 sadnica kajsije. Materijal, usluge i rad na pripremi zemljišta i sadnji koštaju 4.650 evra, a u sljedeće četiri godine još 3.750. Ali, troškovi podizanja ovog združenog zasada manji su tri ili tri i po puta nego za jabuke i kruške”, ocijenio je Miletić.
Jedan hektar oraha u monokulturi, sa 116 stabala i prosječnom cijenom od šest evra po kilogramu jezgra, bi za 60 godina uzgajivaču donio čistu zaradu od oko 480.000 evra, ukazao je Miletić.
On je objasnio da je od podizanja zasada do kraja njegove eksploatacije, potrebno svake godine nizom agro i pomotehničkih mjera održavati dobar porast oraha, čime se stvaraju uslovi za veće prinose i duži vijek zasada. U periodu rodnosti najvažnije mjere njege su održavanje zemljišta, đubrenje, navodnjavanje i zaštita.
Miletić je kazao da je drvo oraha vrlo cijenjena tenhička građa u prerađivačkoj industriji i da je na tržištu dva do tri puta skuplja od drveta mahagonija. Koristi se za izradu najkvalitetnijeg furnira, elitnog namještaja, rezbarija i u vojnoj industriji.
“Jako je cijenjeno i za izradu različitih mužičkih instrumenata i ubraja se u najbolje rezbarsko i tokarsko drvo”, pojasnio je on.
Antioksidativno dejstvo jezgra i ulja je značajno i za očuvanje ljudskog zdravlja, budući da česta ishrana orahom ublažava štetne uticaje kojima je izložen ljudski organizam, napomenuo je Miletić.
Porijeklo domaćeg oraha, koji se naziva i obični, persijski, grčki ili karpatski nije precizno utvrđeno. Prema jednoj grupi autora postojbina domaćeg oraha je Mala Azija, drugi kažu da vodi porijeklo iz Irana, a teći da potiče sa Mediterana.
Pronađene iskopine pokazuju da je orah prije više od 10 miliona godina rastao u šumskim asocijacijama sa hrastom, grabom i kestenom u Kini, Indiji, Avganistanu, Iranu, ali i na području Balkanskog poluostrva. Tanjug