BEOGRAD, Ukoliko Saudijska Arabija ne obezbijedi dovoljno nafte zbog zastoja isporuka iz Libije, svijet bi zbog visokih cijena te sirovine mogao ponovo da padne u recesiju.
Takav scenario Srbija sigurno ne bi mogla da izbjegne zbog visoke zavisnosti od uvoza, smatraju domaći analitičari.
Saudijska Arabija počela je sa većim isporukama tako da se juče cijena nafte na svjetskim berzama donekle stabilizovala, ali strah širi mogućnost da do problema dođe i u Alžiru.
Investiciona banka Nomura izašla je sa katastrofičnom procjenom da bi potpuno zaustavljanje proizvodnje u Alžiru i Libiji „lansiralo“ cijenu nafte na nevjerovatnih 220 dolara po barelu. U Libiji je već proizvodnja smanjena za 75 odsto.
Svjetski analitičari procjenjuju da bi skok cijene nafte povukao berze u problem jer bi investitori u strahu mogli da počnu da rasprodaju akcije i drugu rizičnu imovinu. Procjene su, međutim, da će, čak i ako se tržište nafte stabilizuje, osjećaj neizvjesnosti ostati prisutan, podići inflatorna očekivanja i smanjiti tražnju stanovništva.
Ekonomista Goran Nikolić iz Centra za novu politiku ne očekuje povratak u recesiju jer bi Saudijska Arabija, koja ima najveće rezerve, Ujedinjeni Arapski Emirati i druge zemlje mogle da povećaju isporuke. „Ne vjerujem ni da će problem u Libiji još dugo da traje i ko god da pobjedi brzo će nastaviti isporuke nafte jer je to jedini način da ta zemlja funkcioniše s obzirom na to da im je više od 90 odsto izvoza nafta“, navodi Nikolić.
Međutim, ukoliko se to ne dogodi, ne bi bilo sumnje da bi nafta od 150 dolara ponovo dovela svijet u recesiju. „Postoji računica koliko rast cijene nafte negativno utiče na ekonomski rast, a to je značajan uticaj. Ne bi morala nafta ni da ide na 150 dolara po barelu već bi i sa cijenom od 120-130 dolara u ovoj godini to bila katastrofa“, navodi Nikolić. On podsjeća da je i Srbija veoma ranjiva.
“Mi smo zemlja koja skoro polovinu potreba za energentima zadovoljava iz uvoza. Kod nafte iz uvoza dobijamo čak 85 odsto tog energenta. Bili bismo veoma ranjivi na rast cijene nafte. Ako bi poskupjela za 50 odsto u ovoj godini, što je manje vjerovatno, to bi nam za najmanje milijardu evra podiglo spoljnotrgovinski deficit. Sa takvim deficitom bilo bi potrebno dodatno zaduživanje. Hipotetički, to bi bio jedan crni scenario za nas. Vjerovatno bi se smanjio uvoz drugih stvari, u toj situaciji pada industrija, kao i prihodi od PDV-a, naglšava Nikolić. Optimista je i predsjednik Upravnog odbora Nafte Nebojša Atanacković koji ne očekuje veliki skok cijene nafte jer „nije za očekivati da će bilo koja strana u Libiji ići ka tome da spriječi dalju proizvodnju“.
“Posebno će se međunarodne kompanije truditi da nekako očuvaju proizvodnju. Takođe, intervencija iz drugih zemalja pomoći će da se nadoknadi smanjenje proizvodnje u Libiji.
Već viđeno
U Nomuri podsjećaju da je 1991. za vrijeme rata u Persijskom zalivu došlo do skoka cijene od 130 odsto za samo dva mjeseca čime objašnjavaju da sličan scenario nije nemoguć. Inače, Alžir i Libija zajedno proizvode četiri miliona barela dnevno dok je proizvodnja Saudijske Arabija na nivou od 8,4 miliona barela, a u toj zemlji tvrde da bi mogli da isporučuju i dodatnih četiri miliona. Danas
