BEOGRAD, Srbija planira da u narednih nekoliko godina pojača gradnju interkonektivnih dalekovoda sa susjednim zemljama, koji će doprinijeti pouzdanijoj isporuci struje.
“Razlog za izgradnju tih interkonekcija je povećanje propusne moći prenosne mreže, sigurniji rad, bolje naponske prilike, pouzdanija isporuka električne energije i privredni razvoj zemlje,” kaže koordinator za priključenja u Elektromreži Srbije (EMS) Dragan Balkoski.
Prema njegovim riječima, Srbija je i sada dobro povezana dalekovodima sa susjednim zemljama, sa osam granica te vrste i dobrom geostrateškom pozicijom za povezivanje istočnog i zapadnog Balkana.
Balkoski je najavio da su planirani interkonektivni delekovodi Srbije sa Makedonijom, kroz realizaciju 400-kilovoltnog dalekovoda Niš -Leskovac- Vranje-makedonska granica, koji se sprovodi u dvije faze.
Prva faza od Niša do Leskovca već je gotova, a završetak druge faze od Leskovca do makedonske granice očekuje se do početka 2012. godine.
Za povezivanje sa Rumunijom od Pančeva do Rešica na 400-kilovoltnom naponu, kako je istakao Balkoski, urađena je studija izvodljivosti, radi se idejni projekat i studija uticaja na okolinu, a do 2011. godine biće izrađena kompletna projektna dokumentacija.
U planu je i podizanje dalekovoda koji će povezati Srbiju sa BiH, od Bajine Bašte do Višegrada, radi privrednog razvoja zapadnog dijela zemlje i postavljanje koridora zapadne Srbije prema Crnoj Gori i Italiji, zbog interesovanja Italije za kupovinu “zelene energije” sa Balkana.
Za taj projekat, rekao je Balkoski, počela je izrada nacrta studije izvodljivosti, koja će trajati oko godinu dana, do kraja oktobra biće određena trasa i znaće se isplativost tog projekta, za čiju realizaciju postoje tri scenarija.
Prve dvije varijante su da se gradi jednostruki ili dvostruki vod od Bajine Bašte do Pljevalja i treće rješenje je izgradnja dvostrukog voda od Bajine Bašte ka Crnoj Gori sa odvajanjem prema Višegradu, gdje postoji još jedna 400-kilovoltna konekcija ka BiH.
Ističući da je još rano da se govori o načinu finansiranja tih projekata, Balkoski je izrazio očekivanje da će oni biti realizovani iz pretpristupnih fondova EU, uz manji procenat učešća sredstava EMS-a.
Kada su u pitanju vetrogeneratori, EMS je izdao energetske dozvole za njihovu izgradnju u južnom Banatu, na lokacijama u Vršcu, Šušarama, Košavi, Čibuku, Bavaništanskom polju i Bijeloj Crkvi.
“EMS bi, kao operator sistema EPS-a, imao problem pri upravljanju ako bi priključili veći broj vetrogeneratora nego što je takozvana ‘rezerva za upravljanje električnom energijom’, zato je EMS uzeo španske konsultante, koji imaju veliko iskustvo u upravljanju vetrogeneratorima, da urade studiju u kojoj će se pokazati koja snaga može da se priključi na elektroenergetski sistem Srbije,” objasnio je Balkoski.
On je dodao da EMS, zajedno sa ministarstvom rudarstva i energetike radi na osnovama za uspostavljanje berze električne energije, ali su glavni problem zakonodavne prepreke u toj oblasti. Tanjug