BEOGRAD, Nova Vlada Srbije morala bi da u što kraćem roku sprovede mjere za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga.
Fiskalni savjet dao je korisne savjete u tom smjeru, ali je na budućoj vladi da li će primjeniti te ili neke druge mjere sa istim ciljem, ocijenili su danas stručnjaci Svjetske banke. Ekonomista Svjetske banke za Srbiju Lazar Šestović izjavio je, na konferenciji za novinare, da što se prije postigne fiskalno prilagođavanje i smanjenje budžetskog deficita, to će biti bolje za zemlju jer će značiti manje kamate za zaduživanje i veći kredibilitet u očima investitora.
On je, na predstavljanju Izvještaja Svjetske banke za jugoistočnu Evropu, istakao da je budžetski deficit značajno porastao. Ukoliko bi mjere fiskalne konsolidacije bile usvojene još u julu, to bi bilo dobro za zemlju jer bi te mjere imale efekat na posljednje mjesece 2012. godine i dijelom bi anulirale negativne rezultate početka 2012. godine, ocijenio je. “Svaki dan koji prođe skupo nas košta i što prije mjere budu preduzete to će biti bolje”, naglasio je Šestović dodajući da finansijska tržišta i investitori očekuju kredibilan paket mjera.
On je ukazao da potrošnja zemlje ne može da raste u nedogled i da se mora zaustaviti rast deficita, samim tim i rast zaduživanja za njegovo pokrivanje i, kako je rekao, u tom smislu Fiskalni savjet je dao koristan materijal. Vodeći ekonomista za zapadni Balkan u Svjetskoj banci Željko Bogetić ukazao je da je Srbiji neophodna fiskalna konsolidacija da bi izbjegla probleme sa finansiranjem u budućnosti i da mora da riješi problem sa javnim dugom.
Bogetić je naglasio da podržava program Fiskalnog savjeta koji je “ostvariv i neophodan i daje dobru mapu za fiskalne reforme” i izrazio nadu da će on u bliskoj budućnosti biti primijenjen. Kako je naveo, predloženi program mjera je dobar jer kombinuje fiskalnu konsolidaciju sa smanjenjem negativnih efekata na siromašne. Bogetić je napomenuo i da je istraživanje života u tranziciji sprovedeno među stanovnicima zemalja regiona pokazalo da se 50 do 60 odsto izjasnilo da je teško pogođeno krizom, dok je u Srbiji taj procenat oko dvije trećine stanovništva.
Prema projekcijama Svjetske banke, u 2012. godini u Srbiji se očekuje rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5 odsto, a u narednoj godini tri odsto. Za region jugoistočne Evrope u ovoj godini projektovan je rast na nivou od 1,1 odsto, a u 2013. 2,6 odsto.
Bogetić je naglasio da je ključni izazov za region, posebno za zemlje kao što su Crna Gora, Srbija i Albanija, smanjenje javnog duga, što je ključna poruka i ekonomskog izvještaja Svjetske banke. “Zemlje regiona moraju da racionalnije upravljaju javnim finansijama i smanje budžetske deficite i javni dug na održivije nivoe”, precizirao je on.
Bogetić je istakao da su zemlje jugoistočne Evrope na nižem nivou javnog duga od 60 odsto BDP-a, koliko je ograničenje u EU, ali da su te ekonomije osjetljivije i troškovi duga viši, što predstavlja problem. Govoreći o potencijalnom uticaju “grčke krize” na region, on je ukazao da je rizik od intenziviranja krize u Grčkoj i potencijalnog uticaja na evrozonu veliki.
Ipak, prema projekcijama Svjetske banke, očekuje se da će se “grčka kriza” razriješiti bez turbulencija i da će region izbjeći “širenje zaraze”, iako će to u velikoj mjeri zavisiti i od mjera koje u narednim mjesecima budu preduzimane u tim zemljama i evrozoni, kazao je Bogetić. Prema njegovim riječima, ono što region može da uradi na kratak rok jeste da intenzivira napore za jačanje finansijskog sektora da bi smanjili rizik od “širenja zaraze” iz Grčke. Tanjug