EOGRAD, Ekonomski analitičari kažu da će projektovana ovogodišnja stopa inflacije od osam odsto biti premašena.
Oni nisu mogli da se slože za koliko bi procenata mogla da bude premašena projektovana inflacija od osam odsto u 2009, ali kažu da bi nekontrolisani rast inflacije država trebalo da suzbije smanjenjem javne potrošnje i stabilizacijom kursa dinara.
Član Ekonomskog savjeta premijera Srbije Boško Živković ocijenio je da najvjerovatnije neće moći da bude ostvarena projektovana inflacija od osam odsto i ukazao da je još rano prognozirati koliko će iznositi i kako će se kretati tokom godine.
Prema njegovoj ocijeni, inflacija u februaru će, vjerovatno, rasti znatno sporije nego u januaru, pri čemu je važno da stagnira obim prometa u trgovini na malo, što će značiti da je potrošačka tražnja smirena.
Živković je rekao da je rast inflacije u januaru “jednokratni udar” izazvan brzim rastom cijena usluga i rastom nekih cijena posle povećanja akciza. On nije mogao da precizira za koliko će biti premašena projektovana stopa inflacije, “zato što smo tek na početku godine” i dodao da je bilo očekivano da cijene rastu brže u januaru, ali je takav skok, ipak, bio iznenadjenje.
“Visoka stopa rasta cijena neće se održati, ako ne bude neočekivanih promena”, ocijenio je on i dodao da u Srbiji još postoji problem prevelike lične potrošnje, a nepovoljan je i odnos između bruto domaćeg proizvoda i plata u odnosu na zemlje iz okruženja.
Saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić izjavio je da je inflacija za januar mjerena indeksom cijena na malo, a Srbija je od ove godine prešla na mjerenje inflacije indeksom potrošačkih cijena i na osnovu toga je napravljena projekcija od osam odsto, plus minus dva odsto. Nikolić je kazao da je visoka inflacija u januaru posljedica poskupljenja fiksne telefonije i komunalnih usluga, pri čemu cijene pod kontrolom države imaju niže učešće u potrošačkim cijenama, tako da će verovatno inflacija mjerena tim indeksom biti niža.
Prema njegovoj ocijeni, nemoguće je održati projektovanu stopu inflacije od osam odsto do kraja godine i ocijenio da se to može dogoditi samo ako u nastavku godine ne budemo imali inflaciju, što je nemoguće. On nije mogao da kaže kolika će biti inflacija iznad projektovane, jer to zavisi, prije svega, od produbljivanja svjetske ekonomske krize koja se prenijela i na nas.
Glavni izazov biće budžet, odnosno da li ćemo uspijeti da finansiramo sve ono što je budžetom planirano, što sadašnji prihodi ne omogućavaju, “jer ako se ne nađu neki realni izvori koji bi nadomjestili te nedostajuće prihode, ne gine nam veća inflacija”, istakao je on.
Ekonimski analitičar Danijel Cvjetićanin rekao je da je zabrinjavajuće što inflacija u januaru iznosi tri odsto i ukazao da “ni jedna inflacija ne može da buja, ako nije podržana monetarnom politikom”. “To znači da se mora obratiti pažnja na monetarnu politiku, ali ni jedna monetarna politika ne može biti uspješna, ako nije u skladu s fiskalnom politikom, a to je smanjivanje javne potrošnje, koju država mora da smanji”, objasnio je on.
Ekonomista Miladin Kovačević nije mogao da kaže kolika će biti inflacija na kraju godine, ali je upozorio da je u januaru zabilježen rast cijena koje su većinom pod kontrolom države, kao što su cijene komunalija, goriva, cigareta i povećanje akciza, a zbog pomjeranja kursa dinara povećane su cijene koje reguliše tržište.
Kovačević je podsjetio da je u pitanju godina krize i da je teško sada govoriti šta će na kraju biti s inflacijom i naglasio da inflacija u vrijeme krize nije primarni problem, već sprječavanje dublje recesije i očuvanje proizvodnje na određenom nivou.Tanjug