BEOGRAD, Do kraja godine u Srbiji će biti usvojene izmjene i dopune propisa o prodaji i zakupu nepokretnosti.
Nadoknada agenciji bi bila šest odsto od vrijednosti nekretnine. Mora se uniformisati poslovanje.
Koliko će kupac platiti agenciji koju je unajmio da mu pronađe odgovarajuću nekretninu zavisi od toga da li je angažovao legalnog posrednika koji je upisan u Registar posrednika Srbije, ili “slučajnog agenta” – mešetara, jer neki od njih traže i po 10 odsto vrijednosti stana, kuće ili lokala.
Njihovu bahatost trebalo bi uskoro da spriječe izmjene i dopune Zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koje bi trebalo da budu usvojene do kraja godine. U Klasteru nekretnina predlažu da se dopunom ovog akta odredi raspon provizije. Trenutno je uobičajena praksa da je posrednička provizija od dva do šest procenata od kupoprodajne cijene.
Milić Đoković, iz Klastera nekretnina, kaže da se ovo udruženje zalaže za definisanje naplate minimalne i maksimalne posredničke provizije.
“To je neophodno kako bi ljudi unaprijed znali šta plaćaju i koliki je raspon usluga, i koliko to može da košta u skladu sa cjenovnikom koji mora da bude javno objavljen i sa čime nalogodavac mora da bude upoznat”, objašnjava Đoković.
“Srbija nema jedinstven stav oko cijene usluga na tržištu nekretnina, pa se drastično razlikuje poslovanje u prestonici i u unutrašnjosti. U Beogradu je jače tržište, približili su se ponuda i potražnja, što je dobro, dok je u drugim gradovima uglavnom veća ponuda, odnosno ima više prodavaca. Šansa da nađete kupca za nekretninu u Zaječaru ili Vranju gotovo je jednaka onoj da dobijete na lutriji. Iz tog razloga je različito poslovanje posrednika u unutrašnjosti i u Beogradu, i zato treba uniformisati pravila”, dodaje on.
Đoković napominje i da se od grada do grada razlikuje i to da li uslugu plaća kupac ili prodavac nekretnine. Pošto je u Beogradu tržište razvijeno, ova usluga pada na teret onog ko je angažovao agenciju – odnosno na nalogodavca, bio on kupac ili prodavac. U drugim mjestima, međutim, pravila su drugačija.
“Po Zakonu je nalogodavac onaj ko potpiše ugovor sa agencijom, to jest onaj ko da nalog posredniku da za njega radi određeni posao”, objašnjava on.
“Za kupca se traži adekvatna nekretnina, a za prodavca adekvatan kupac. Posrednik je tu da dovede u vezu njih dvoje i da tu informaciju podijeli sa kolegama koji imaju slične zahtjeve”, dodaje.
U slučaju da ista agencija zastupa i kupca i prodavca, Zakonom o obligacionim odnosima propisano je da može od svake strane da traži samo polovinu posredničke naknade, ukoliko nije drugačije ugovoreno. Zakonom o posredovanju je predviđena obaveza posrednika da potpisuje ugovore o posredovanju sa svim nalogodavcima i u skladu sa time pruža svoju uslugu i naplaćuje je. Nažalost, često se bez valjanog razloga mješa zvanje zastupnika i posrednika, pa dolazi do zabune oko naplate posredničke nadoknade.
Željko Stojanović, iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, kaže da je resorno ministarstvo planiralo da u ovoj godini, a nakon tri godine primjene Zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, oformi radnu grupu za izmene zakona. On dodaje da je Srbija u ovoj oblasti postigla rezultate u kratkom roku i da, po ocjeni struke i regulatora iz Hrvatske i Slovenije, imamo najefikasniji zakon.
“Takozvano fino podešavanje zakonskog okvira potrebno je kako bi se otklonile izvjesne nedoumice u praksi i pospešilo poslovanje posrednika i što veći kvalitet usluge, uz maksimalno onemogućavanje rada na crno”, dodaje Stojanović.
Ne postoji podatak koliko se nekretnina u Srbiji godišnje proda ili iznajmi.
“Predložićemo da se uvede propis da javni bilježnici poslije ovjere ugovora šalju podatke Republičkom zavodu za statistiku”, kaže Đoković.
“Tako bismo dobili zbirni podatak o broju prodatih stanova, kuća, lokala, zemljišta, kao i o iznajmljivanju i njihovoj cjeni, što bi svakako olakšalo i kupovinu i prodaju. Trenutno niko nije zadužen da vodi tu statistiku”, dodaje on.
U registar posrednika Srbije je upisano 814 agencija za promet nekretnina, u kojima radi više od 1.600 agenata sa položenim stručnim ispitom. Pretpostavlja se da na tržištu još opstaje mali broj neregistrovanih agenata, ali bi oni do 2019. godine trebalo da budu na nivou statističke greške, tvrde u Klasteru nekretnina. Večernje novosti
