BERLIN, Johim Kajzer iz inicijative “Godina opraštanja” /Erlassjahr/, smatra da bi Grčka mogla biti spašena opraštanjem dugova zemljama u razvoju, za šta se pomenuta inicijativa zalaže.
Kajzer kaže da su Nijemci nakon Drugog svjetskog rata i sami bili beznadežno prezaduženi, slično kao danas Grčka, a da im je Londonskim sporazumom iz 1953. godine oprošteno pola dugova – što je bio osnov “privrednog čuda”.
Nakon potpisivanja ovog sporazuma privredni rast bio je ogroman – od 1953. do 1963. godine bruto domaći proizvod /BDP/ Savezne Republike Njemačke je udvostručen – prenosi “Dojče vele”.
Prije potpisivanja sporazuma oko 70 zemalja imalo je potraživanja prema Njemačkoj, a ukupni dugovi su iznosili oko 30 milijardi njemačkih maraka.
Londonskim sporazumom iz 1953. godine Njemačkoj je oprošteno pola dugova, dok je druga polovina bila reprogramirana na dugoročnu otplatu, ali tako da je zemlja dugove morala vraćati samo ako je novac zaradila spoljnom trgovinom.
Kajzer smatra da bi slična odredba mogla pomoći prezaduženoj Grčkoj, pogotovo s obzirom na to da je ta zemlja prije krize milijarde evra potrošila na tenkove iz Njemačke.
“Da je bilo rečeno, Nijemci će dobiti novac tek kad dopuste da Grčka ostvari pozitivnu spoljnotrgovinsku razmjenu, onda bi Grci morali jako puno izvoziti i primati njemačke turiste dok ne plate te proklete tenkove”, kaže Kajzer.