BEOGRAD, Dobro bi bilo da Srbija uđe u novi, takozvani aranžman iz predostrožnosti sa MMF, kako bi nam se otvorila linija finansiranja koju bismo povlačili samo u slučaju destabilizacija u međunarodnom finansijskom sistemu. Vidim da tu ideju podržavaju i premijer i ministarka finansija. Takođe, od velike važnosti bila bi nam i pomoć MMF u strukturnim reformama koje su pred nama.
Ovo u intervjuu za ”Novosti” poručuje guverner NBS Dejan Šoškić i naglašava da bi to poslalo još jedan pozitivan signal investitorima da je Srbija zaista na putu makroekonomske stabilizacije i privrednog oporavka.
* Da li je MMf zabrinut zbog svega što se posljednjih nedjelja dešava na političkoj sceni Srbije i ima li upozorenja da bi rekonstrukcija Vlade mogla da ugrozi makroekonomsku stabilnost?
– I u Zapadnoj Evropi postoje zemlje koje se suočavaju sa političkim turbulencijama, poput Belgije, gdje vlada nije formirana više od 300 dana. U dobro uređenim sistemima, prekompozicije u političkoj strukturi ne izazivaju ekonomsku nestabilnost. Vjerujem da smo i mi, tokom posljednjih dešavanja, upravo položili taj ispit i pokazali da je politički proces koji se odvija normalna stvar u demokratskom uređenju i da ne mora nužno da ima bilo kakve posljedice na finansijsku stabilnost zemlje.
* Prodaja ”Telekoma” dovedena je u pitanje, kako će to uticati na finansijski sistem?
– U slučaju prodaje ”Telekoma” biće manje potrebe za rastom ukupne zaduženosti zemlje. Ukoliko do nje ne dođe, vjerovatno ćemo morati da malo povećavamo dug za otprilike sličan iznos koji bismo dobili od prodaje, ali će nam u tom slučaju ostati vlasništvo nad imovinom ”Telekoma”. Što se tiče ukupne makroekonomske stabilnosti, većih problema ne bi trebalo da bude, imajući u vidu raspoloženje međunarodne investicione javnosti koje je prilično dobro prema Srbiji, i to da za sada relativno uspješno prolazimo kroz proces izlaska iz krize. Naravno, pod uslovom, da ne bude nekih dodatnih destabilizacija, u smislu jačanja pritisaka za povećanjem izdataka iz budžeta.
* Vlada se posljednjih nedjelja upravo suočava sa talasom socijalnih zahtjeva. Ima li mjesta strahu da bi NBS mogla da pribjegne štampanju para?
– Takav strah je apsolutno neutemeljen jer se tako nešto ne može desiti. NBS ni na koji način ne može sprovesti monetizaciju javnog duga, odnosno, kako to građani nazivaju – štampanje para za pokrivanje budžetskih rashoda. To je daleko iza nas i dio je ekonomske istorije. Moramo da budemo svjesni i da su nadležnosti budžeta, odnosno predviđene isplate iz državne kase, vrlo jasno definisane Zakonom o budžetu.
* Znači, vlast i nema mnogo manevarskog prostora u zadovoljenju sindikalnih zahtjeva?
– Nerealno je očekivati da će Vlada ili kršiti Zakon ili ići na rebalanse i nove izdatke. Svaki novi izdatak koji nema utemeljenje u realnim prihodima uticaće na rast budžetskog deficita. Ako već planiramo manjak u budžetu od 4,1 odsto BDP, svaki zahtjev za dodatnim isplatama je ništa drugo nego poziv da se uvećava javni dug zemlje. To neko mora da vrati, ili mi sami ili naša pokolenja.
* Kakvu politiku će NBS voditi u narednom periodu kako bi dostigla ciljanu inflaciju od 4,5 odsto?
– Moramo biti svjesni da ćemo, ako se odlučimo da zbog određenih pritisaka napustimo put racionalizacije i svođenja potrošnje u realne okvire, imati ne samo rast javnog duga, već i inflatorne pritiske. U tom slučaju, svako eventualno povećanje zarada koju izbore sindikati istopiće se kroz inflaciju. Moramo da povećamo ekonomsku aktivnost, kako bi plate i penzije rasle iz realnih izvora.
* Kako će se u narednom periodu kretati kurs dinara i stopa inflacije?
– Ukoliko se svi budu pridržavali dogovora, ako ne bude nerealnih iskakanja i zahtjeva za nekakvim rebalansima budžeta, kao i značajnijih šokova iz okruženja, kada je riječ o cijenama hrane, energenata, vjerujem da su naša predviđanja sasvim realna. Očekujem da će inflacija najveći nivo dostići u aprilu, a onda će postepeno početi da pada. Onda je samo pitanje mjeseca kada ćemo se vratiti u planirane okvire. Niska inflacija je nužnost, a ne sloboda izbora, ako želimo da se Srbija normalno i zdravo razvija.
* Uspjeli ste da odložite poskupljenje struje za 1. april, zašto je to bitno?
– Izložio sam argumentaciju koju su podržali i drugi članovi Vlade. Vjerujem da su donijeli dobru odluku, da se cijena, ako već mora da raste, koriguje u drugom tromjesečju, kako ne bi uticala na indeks potrošačkih cijena na početku godine. Taj indeks se koristi za obračun rasta plata i penzija u narednom periodu, što može imati dodatni inflatorni efekat.
* Upozorili ste da je zabrinjavajuće visok nivo problematičnih kredita, i da je sve više građana i preduzeća koji ne mogu da servisiraju uzete pozajmice…
– I privreda, a posebno građani, moraju da budu oprezni kad uzimaju kredite. Tu će im, nadam se, pomoći i novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji treba da im bude oslonac u razgovorima sa bankom, ali i sami moraju da budu svjesni svih potencijalno nepovoljnih detalja ugovora.
* Kažete da su kamate najviše u okruženju, da li će i kada početi da padaju?
– Na to će uticati tri stvari: pad referentne kamatne stope, smanjenje rizikopremija prema Srbiji i internih kreditnih rizikopremija. U postizanju toga značajno mjesto ima izgradnja pravne države, efikasnost sudstva i izvršnih postupaka. Takođe, korupcija u javnom sektoru veoma utiče na rizikopremiju svakog načina finansiranja u Srbiji. Cijenu toga plaćamo svi kroz nižu ekonomsku stabilnost u zemlji.
Ne pritiskaju me, odlučujem nezavisno
* Da li ste zadovoljni nivoom nezavisnosti koju imate u radu?
– Apsolutno. Imam dobru komunikaciju sa predstavnicima izvršne vlasti. Nema problema da kažem šta mislim. Proces odlučivanja na Izvršnom odboru NBS je potpuno nezavisan, čak ni članovi IO prije odgovarajuće odluke nemaju unaprijed definisan stav, već se odluka donosi na samom sastanku i rezultati se odmah publikuju.
Investitori neće pobjeći zbog Dinkića
* Poslije odlaska Mlađana Dinkića iz Vlade čuli su se komentari da to može da izazove loš utisak kod investitora, a možda i da ugrozi određena ulaganja…
– Dobro uređena država treba normalno da funkcioniše bez obzira na to ko je trenutno na određenoj poziciji i vjerujem da smo tu poslali veoma dobar signal i da nema razloga da investitori imaju bilo kakvih strahova i loših očekivanja. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba