BEOGRAD, Kretanje dinara na dug rok će zavisiti od konkurentnosti domaće privrede, izvoza, priliva stranih investicija, kretanja u produktivnosti rada, rizika zemlje i drugih faktora, izjavio je guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić u intervjuu za novi broj magazina Bankar.
„Moje uvjerenje je da monetarna politika treba da pokuša da izbjegne apresijaciju dinara koja nije utemeljena na rastu produktivnosti rada i konkurentnosti domaće privrede. Dakle, devizni kurs ne bi trebalo da spriječava razvoj izvozno orijentisane privrede“, poručio je Šoškić.
On je istakao da režimu ciljane inflacije odgovara fluktuirajući devizni kurs.
„Pojednostavljeno, ako imate za cilj određen nivo inflacije, onda ne možete imati za cilj i određeni nivo deviznog kursa i obrnuto. Mi smo neformalno imali za cilj stabilnost deviznog kursa u periodu koji je prethodio ciljanju inflacije. Koje su bile posljedice? Imali smo relativnu stabilnost deviznog kursa, nestabilnu i u prosjeku višu inflaciju, i realnu, pa i nominalnu, apresijaciju kursa dinara. Zašto je to pogrešno? Zato što se cjenovni signali pod dejstvom deviznog kursa formiraju na način da se privreda okreće uvozu, uslugama koje nisu razmjenjive sa inostranstvom i, posljedično, zaduživanju i manjim stopama privrednog rasta. Zato se danas, poslije 21 godine, i nalazimo na nivou industrijske proizvodnje koji je manji od 50 odsto industrijske proizvodnje iz 1989. i u situaciji u kojoj broj zaposlenih građana od 2000. do danas konstantno pada. To su porazni tranzicioni rezultati“, istakao je Šoškić.
On je naglasio da fleksibilnost deviznog kusa upravo omogućava da se „stvari dovedu na pravu mjeru, koja stvara uslove za zdrav razvoj zemlje i održiv izlazak iz siromaštva“. U narednoj fazi, nakon ulaska zemlje u EU, otvara se mogućnost i razgovora na temu pristupanja Evropskoj monetarnoj uniji, zoni evra, čemu prethodi i fiksiranje kursa u odnosu na evro u određenom vremenskom periodu, kazao je guverner.
Šoškić vjeruje da će povećana tražnja, koja će nastati u januaru 2011, poslije odmrzavanja penzija i plata u javnom sektoru, najvećim djelom otići na potrošnju proizvoda, kao što su poljoprivredni, čija je ponuda nedovoljno elastična ili čija tržišta nisu dovoljno konkurentna.
„Zato je vrlo vjerovatan inflatorni pritisak sa strane tražnje. Uz to, rast cijene rada pojačaće i troškovni pritisak na cijene jer su cijene rada dio cijena koštanja, tako da je inflacija potencijalno pod pritiskom i sa troškovne strane. NBS će pomno pratiti makroekonomska kretanja i u zavisnosti od okolnosti i očekivanja donosiće odgovarajuće mjere iz domena monetarne politike“, poručio je Šoškić.
Uz opasku da se svi krediti moraju i vratiti, on je istakao da bi bilo dobro da Srbija po osnovu stend-baj aranžmana sa MMF-om ne povuče više od 1,6 milijardi evra, a do sada je po tom osnovu pozajmila ukupno 1,46 milijardi evra.
Guverner je istakao da bi i Centralnoj banci, ali i dugoročnom interesu zemlje i građana, najviše odgovarao izbalansiran budžet za 2011, koji se zasniva na realnim prihodima države bez dodatnog zaduživanja i koji ima znatno veće učešće finansijskih sredstava za gradnju infrastrukture u zemlji. Emg.rs
Šoškić: Kurs ne smije da koči izvoz
