BEOGRAD, Povezivati krizu u građevinskoj industriji sa odlukom Izvršnog odbora NBS potpuno je pogrešno. Problemi u građevinskoj industriji postoje godinama, a ova odluka tek stupa na snagu 30. juna – kaže, za ”Novosti”, guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, a povodom bure koja se u javnosti podigla zbog činjenice da će se, uskoro, povećati učešće na sve kredite koji su indeksirani u evrima.
* U srijedu ste se povodom pomenute odluke NBS, sreli sa predstavnicima Vlade i bankarima. Koji je rezultat novog sastanka?
– Mislim da je ključni problem nedovoljno razumijevanje ove odluke i njenih, realno, vrlo ograničenih posljedica. NBS, naravno, ostaje otvoren i konstruktivan sagovornik za prijedloge koji dolaze iz Vlade. Kao što znate, u nekoliko navrata smo korekcijama regulative iz nadležnosti NBS dali podršku nastojanjima da se obaveze građana i privrede na dobrovoljnoj osnovi reprogramiraju, ali na način da to ne ugrožava finansijsku stabilnost u zemlji.
* Jesu li vam se, povodom odluke o povećanom učešću za stambene kredite u evrima, javljali i ostali investitori, ili samo država, koja bi da zaštiti započeti program gradnje po pristupačnim cijenama?
– Podaci posljednjih mjeseci jednostavno ukazuju da građani ne žele da kupuju stanove pod ovim uslovima i u ovom trenutku. Kada nema tražnje, problem se u ekonomiji rješava padom cijena, a ne navođenjem potencijalnih kupaca da uzimaju kredite koji su rizični i za njih i za čitav sistem. Podsjetimo se da je, prema anketi Svjetske banke, po pitanju aktivnosti u vezi sa građevinskim dozvolama, Srbija na 176. mjestu od ukupno 183 zemlje, i da je u ovom domenu naša zemlja zabilježila pad sa 174. mjesta u 2010. godini. Isto tako, podsjetimo se i da u Budimpešti, kao uglednoj prestonici zemlje punopravne članice EU, prema podacima sa specijalizovanih internet-stranica, kvadratni metar stana ima prosječnu cijenu od 1.270 evra. Sve ovo ukazuje da resorna ministarstva i lokalne samouprave imaju pred sobom mogućnost da naprave bitna unapređenja u ovoj oblasti. Dobro uređen, jednostavan i inteligentan sistem, koji otklanja mjesta pogodna za korupciju, po pravilu, privukao bi više privatnih preduzetnika i investitora koji bi mogli da ponude znatno veći broj stanova, po višem kvalitetu i nižim cijenama. To bi bila prava pomoć građevinskoj industriji i istinski doprinos reformama u zemlji.
* Da li je Izvršni odbor NBS, pri donošenju odluke o povećanju depozita na kredite indeksirane u evrima, zapravo i iskoristio momenat u kome je izrazito malo interesovanje za kupovinu stanova?
– Činjenica je da u prva četiri mjeseca građani vrlo oprezno uzimaju stambene kredite, pa i one koje subvencioniše država. Čak i oni su oko dva puta manje traženi u odnosu na isti period 2010. godine. Izvršni odbor je, sredinom maja, jednoglasno donio odluku o mjerama za očuvanje i jačanje stabilnosti finansijskog sistema. kojom se ne dozvoljava odobravanje kredita u evrima ili sa valutnom klauzulom ukoliko oni nadilaze 80 odsto vrijednosti založene nepokretnosti. Vrijednost zaloga mora biti veća od odobrenog kredita ne samo u trenutku odobravanja kredita, već i u trenutku potencijalne naplate iz založene nepokretnosti. Jer, situacija može biti takva da zbog velike ponude založenih nekretnina, njihova realna tržišna vrijednost u tom trenutku bude znatno niža od vrijednosti odobrenog kredita. Tada nastaju ozbiljni gubici za banke, koji se mogu domino efektom prenijeti na čitav finansijski sistem sa ogromnim troškovima za poreske obveznike, kako u neposrednoj cijeni pokrivanja tih gubitaka, tako i u padu ekonomske aktivnosti i zaposlenosti. Ovo posebno važi za kredite u evrima i sa valutnom klauzulom, gdje promjena deviznog kursa može bitno da poveća rate otplate, i to dobro znaju svi naši građani koji su se zaduživali u švajcarskim francima.
* Znači li to da je postojeći sistem odobravanja stambenih kredita, zapravo, rizičan?
– Izvršni odbor je donio jednu odmjerenu, blagu, preventivnu mjeru, koja nema bitan realni uticaj na finansiranje u sistemu, ali ne dozvoljava neodgovorna ponašanja ubuduće. Podsjetimo se samo da je i aktuelna svjetska finansijska i ekonomska kriza otpočela tako što su banke u Americi odobravale kredite koji su bili suviše veliki u odnosu na vrijednost založenih nepokretnosti. A tamo, kao što znamo, nije bilo valutnih klauzula koje mogu samo dodatno da otežaju redovno plaćanje mjesečnih rata. Ova mjera NBS je vrlo standardna i liberalna u međunarodnim okvirima. Standardna je zato što je primjenjuje veliki broj zemalja koje imaju potencijal za narušavanje stabilnosti finansijskog sistema i svjest da to ne dozvole. Liberalna je zato što je NBS odredila vrlo visok prag. U Mađarskoj je, na primjer, taj prag bio 45 odsto za stambene kredite u švajcarskim francima, a 60 odsto za stambene kredite u evrima, a slično je u drugim zemljama. Neke zemlje su potpuno ukinule mogućnost kreditiranja u stranoj valuti ili sa valutnom klauzulom, iako objektivno imaju manji problem sa indeksiranjem kredita u stranoj valuti u odnosu na Srbiju. Ova mjera je, zapravo, signalna i preventivna, jer šalje poruku da je potrebno razvijati dinarske kredite bez valutne klauzule.
Dodatna objašnjenja
* Iz Vlade najavljuju da će sa NBS uskoro potpisani memorandum o dinarizaciji. Da li je ta najava korektna, ako se ima u vidu spor oko povećanog učešća na stambene kredite u evrima?
– Ne mislim da tu ima bilo kakve suprotnosti, niti mislim da NBS ima bilo kakav spor sa Vladom. Memorandum o dinarizaciji je u interesu naše zemlje, i ko to ne razumije, može da zatraži da mu to dodatno objasnimo. Moj utisak o čitavoj ovoj javnoj diskusiji je da jedno resorno ministarstvo nije razumjelo suštinu jedne odluke NBS, niti je shvatilo njene realne posljedice, i to nije neobično. Zato smo uvijek i spremni na dijalog, da objasnimo svoje mjere i saslušamo realne argumente.
Dinar smanjuje rizik u sistemu
* Prema tvrdnji banaka, dešavanja na deviznom tržištu čine da dugoročni krediti u dinarima moraju da budu skuplji od ovih koji se plasiraju u evrima.
– Mi vjerujemo da bi dinarski plasmani, sa mogućom indeksacijom za referentnu kamatnu stopu NBS ili za kretanje indeksa potrošačkih cijena, bitno smanjili rizike u finansijskom sistemu naše zemlja. Novosti