Šoškić: Da sam premijer, prvo bih povećao PDV

BEOGRAD, “Srbija treba da se dodatno uredi u određenim domenima, a najvažnije je da se postigne viši nivo efikasnosti u domenima prihoda i rashoda javne potrošnje i poboljšanje uslova poslovanja u zemlji. Na tome moramo raditi bez odlaganja jer na dugi rok to određuje i ekonomsku budućnost Srbije – od toga koliko će biti privlačna za investitore pa do broja radnih mjesta koja ćemo imati”, kaže za  Dejan Šoškić, guverner Narodne banke Srbije.

Da ste premijer uoči izbora, šta biste od preporuka MMF-a sproveli: povećanje PDV, smanjenje subvencija, transfera i mase zarada, proširenje osnovice poreza na dobit preduzeća, dohodak građana i poreza na imovinu? Koji potez po vama je najmanje zlo?

– Ova pitanja nisu u nadležnosti NBS, ali ako me već pitate, reći ću vam svoje mišljenje. Ako parlament nema kapacitet za donošenje zakona, teško je uraditi mnogo jer reforme zahtjevaju izmjenu zakona. Mislim da nije dobro da se kapacitet državnih organa smanjuje zbog nastupajućih izbora i vjerujem da bi trebalo da težimo da svaki državni organ ima puni kapacitet za rad do posljednjeg dana mandata. Vezano za preporuke MMF-a ili ne, država mora da se navikne i mi svi s njom da možemo da se protegnemo samo koliki nam je guber. Najvažnije je zauzdati dodatno zaduživanje i dati podsticaj za razvoj koji kreira radna mjesta.

Šta to konkretno znači?

– Prvo, rast PDV-a uz istovremeno unapređenje sistema naplate PDV-a na način da se otklone situacije u kojima se preduzeća zadužuju radi plaćanja PDV-a. Drugo, smanjivanje opterećenja na neto plate zaposlenih. Treće, kreiranje efikasnijeg socijalnog sistema za zaštitu najugroženijih građana Srbije. Četvrto, racionalizacija javnog sektora na svim nivoima i smanjivanje sive ekonomije. Peto, rast državnih kapitalnih investicija u infrastrukturu. Ovo su po mom mišljenju osnovni pravci djelovanja ako želimo da ozdravimo  privredni sistem Srbije.

Evropa u krizi pravi strategije za uštedu, u Srbiji, koja je takođe u krizi, o tome niko ne razmišlja. Čemu takav lagodan odnos?

– Ni u Evropi se mnogo nisu bavili ovim pitanjem dok ih muka (kriza) nije natjerala. U bilo kojoj državi na svijetu racionalizacija javnog sektora je bolna i zahtjeva politički i društveni konsenzus. Međutim, odlaganje problema, po pravilu, ne vodi njegovom rješavanju. Rijetke su zemlje koje smognu na vrijeme dovoljno unutrašnje snage i odgovornosti da na vrijeme počnu da rješavaju probleme ovog tipa. Većina teži da odloži rješavanje ovih pitanja jer je to zahtjevan proces sa često negativnim političkim posljedicama za reformatore. Mislim da Srbija po ovom pitanju nije izuzetak.

Dinar će u ponedjeljak biti na istorijskom minimumu. Kada očekujete stabilizaciju?

– Teško je davati prognoze u vezi s kretanjem kursa. Tokom cijele 2011. imali smo stabilan kurs. NBS posjeduje značajne devizne rezerve da obezbjedi likvidnost deviznog tržišta, spreči prekomjerne dnevne fluktuacije i očuva finansijsku stabilnost. Ne treba zaboraviti da smo u režimu slobodnog kursa, da se cijena stranih valuta određuje tržišno na osnovu ponude i tražnje, pa je prirodno da cijene valuta mogu da se promjene. Tačno je da je posljednjih nedjelja malo veći stepen nervoze na deviznom tržištu, ali i zaboravljamo da je prije 15 mjeseci kurs bio 107, a da je sada oko 109 dinara. Naša politika je takva da devizne rezerve trošimo što racionalnije, da ih ne trošimo da bi nosioci špekulativnog novca iz domaćeg sistema izašli pod povoljnijim uslovima, što je nekad slučaj i što bi nekada bila posljedica preranog i prebrzog intervenisanja na tržištu.

Koja je bila svrha posjete misije MMF ako nisu imali mandat da pregovaraju o prvoj reviziji aranžmana?

– Ovo je bila tehnička misija MMF-a bez kapaciteta za pregovaranje. Stav MMF-a je da je potrebno odložiti, tj. zaustaviti pozitivnu reviziju našeg aranžmana dok se ne usvoji rebalans budžeta za tekuću godinu, što praktično u datim uslovima znači do uspostave punog kapaciteta političkog funkcionisanja posle izbora. Blic