SARAJEVO, Ne postoji ni zakonska ni logička, ni ekonomska, ni bilo koja druga opravdanost za štampanje novca, kazao je guverner Centralne banke Senad Softić u Interviewu20 sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo emitovanom sinoć na BHT.
“Mi ne možemo štampati konvertibilnu marku koja nema svoje pokriće. Valutni odbor je upravo takav aranžman koji garantuje punu konvertibilnost konvertibilne marke. Ako bi štampali novac koji nema svoje uporište on bi očigledno imao sasvim drugu vrijednost. Ne bi vrijedio po istom paritetu, konvertibilna marka u odnosu na evro”, kazao je Softić.
On je upozorio da bi štampanje novca kod nas vrlo brzo izazvalo poremećaje na finansijskim tržištima, koji bi se odrazili najvjerovatnije kroz influaciju.
“Naša briga je monterana stabilnost i finansijska stabilnost u zemlji. Mi je možemo obezbijediti jedino kroz curreny board i kroz čvrstu vezu konvertibilne marke kroz evro. Na ovaj način mi imamo obezbijeđen taj paritet novca i imamo garanciju da svaki novac u opticaju ima svoje pokriće. Štampanje novca bez pokrića ugrozilo bi finansijsku stabilnost i monetarnu stabilnost u zemlji”, poručio je Softić.
Na pitanje urednice Prašović Gadžo da li to i zvaničnicima kaže direktno, Softić je kazao:
“Mi smo dali nekoliko saopštenja. Ja vjerujem da i oni znaju kakve bi bile posljedice jednog takvog avanturizma. Naš mandat je da brinemo o monetarnoj i finansijskoj stabilnosti i mi ćemo to sigurno ispoštovati. Uostalom Zakon o Centralnoj banci nas čvrsto obavezuje da o tome brinemo. Tamo imate jednu klauzulu, kada bi bio narušen currency board, to bi bio možda prvi prekršaj, koji bi mogao da napravi guverner ili Upravno vijeće kojima guverner predsjedava”, napomenuo je Softić.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija za prošlu godinu je ocijenila currency board kao sidro finansijskih, odnosno monetarnih prilika u BiH, kao garanciju svih ostalih ekonomskih dešavanja u zemlji na osnovu čega se planira budućnost i razvoj kao nešto što je dobro i pozitivno.
“Pismo namjere s MMF-om u svojim prvim rečenicama navodi da potpisnice ostaju čvrsto vezane za aranžman currency boarda. To se u javnosti manje zna, ali svih 6 potpisnika su to potpisali. Mi kao Centralna banka nismo ni namijenjeni da finansiramo budžete, mi nismo kreditori”, istakao je Softić.
Na pitanje o tome koliko je kurs konvertibilne marke realan, Softić je odgovorio da je on potpuno realan.
“Mi ne vidimo da nominalna vrijednost konvertibilne marke odstupa značajno od vrijednosti novčanice s kojom se poredimo, u ovom slučaju evro. Kurs konvertibilne marke nije nama prepreka da izvozimo, da radimo bolje i više itd. Gotovo sam siguran kada bi slučajno hipotetski došlo do deprecijacije konvertibilne marke, da to ne bi ni kratkoročno polučilo pozitivne rezultate, iz razloga što dvije trećine našeg vanjskog duga direktno indocirano u evro. Na taj način bi poskupjeli vanjski dug i njegovo učešće u GDP-u, a s druge strane nivo penzija, plata bi ostao isti. Negativno bi uticalo na životni standard stanovništva”, konstatovao je Softić uz opasku da monetarna politika nije rješenje za naše probleme nego su to strukturne reforme.
Komentarišući Izvještaj Centralne banke iz prošle godine u kojem stoji kako smo bili siromašniji i kako je kupovna moć stanovništva u BiH pala, Softić je kazao da su izvještaji CBBiH realni i objektivni.
“Možda je dobra činjenica da smo ove godine već u nekom pozitivnom okviru kad je u pitanju inflacija. Pogotovo domaća proizvodnja bilježi rast od početka ove godine, tako da postoje blage naznake optimizma. Ali, taj problem nije vezan samo za BiH. Isti problem imaju sve zemlje u regiji. Čitava Evropska unija ima problem sa niskom inflacijom. Ja očekujem da ćemo krajem ove i početkom iduće godine imati pozitivne naznake u smislu privrednih aktivnosti. U ekonomiji se sve kreće ciklično, ponekad vam se učini da su vrlo negativni trendovi, kasnije to krene u pozitivne okvire. Već Evropska centralna banka daje blage naznake da ovako negtivne kamatne stope možda neće potrajati dugo”, istakao je Softić.
Guverner je iznio i podatke o zaduženosti, prema kojima smo u 2015. godini bili neto dužni prema inostranstvu u iznosu 15,23 milijarde KM, što je oko 62% GDP-a.
“To je prihvatljivo u razmjerama malih i otvorenih ekonomija kakva je naša. Do 2009. godine najviše se zaduživao sektor bankarstva, kasnije je krenulo javno zaduživanje vlada itd. Ali, mi servisiramo naše obaveze dosta uspješno. Jeste negativan saldo, jesmo zaduženi, ali održavamo našu finansijsku likvidnost do sada, govorim kao zemlja, veoma uspješno”, zaključio je Softić.
Visoke zvanice na 20-oj godišnjici
Govoreći o 20-oj godišnjici Centralne banke, kazao je da su upućeni pozivi za prissustvo svečanosti 22. septembra čelnicima MMF-a i predsjedniku Evropske centralne banke.
“Evropska centralna banka nam je odgovorila da šalje drugog čovjeka u hijerarhiji, a još čekamo odgovor gospođe Lagarde ili nekog koga će ona delegirati. Očekujemo dvadesetak guvernera iz okoline i regije, visokih zvaničnika MMF-a i međunarodnih finansijskih institucija. Sve skupa oko 300 zvanica”, rekao je Softić. Indikator.ba