Autor: Magistar ekonomskih nauka i analitičar za finansijski sektor Gorana Krunić
Iz izvještaja o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske se uočava da u desetogodišnjem periodu banke na prihodovnoj strani kontinuirani rast ostvaruju jedino u dijelu prihoda od platnog prometa. Tako su npr. ovi prihodi ostvareni u toku 2017. godine bili dvostruko veći od istih prihoda ostvarenih u 2007-oj godini, odnosno za 50% veći od prihoda po osnovu platnog prometa ostvarenih u toku 2012. godine.
Da li je kontinuirani rast prihoda po osnovu platnog prometa rezultat povećanog broja i vrijednosti ukupnih platnih transakcija, povećanja bankarskih naknada uslovljenih troškovima koje banke imaju po osnovu obavljanja poslova platnog prometa ili banke u situaciji kada dolazi do smanjenja kamatnih stopa i posljedično prihoda po kamatama ukupne prihode pokušavaju nadomjestiti povećanjem naknada su pitanja koja zavređuje pažnju i zahtijevaju detaljnu analizu.
Ipak, kontinuirani rast bankarskih prihoda po osnovu naknada, odnosno prihoda od platnog prometa koji značajnim dijelom utiče na veoma dobru profitabilnost banaka u posljednjem periodu otvorio je pitanje mogućnosti obezbjeđenja uslova pod kojima bi bankarske usluge mogle postati jeftinije za fizička i pravna lica.
Treba istaći da postavljanje određenih ograničenja prema bankama u pogledu visine bankarskih naknada nije prihvatljivo jer se ono kosi sa osnovnim načelima efikasnog funkcionisanja tržišne ekonomije. Međutim, ono što možemo i treba da uradimo je da stvorimo uslove za podsticanje snažnije konkurencije među bankama u pogledu bankarskih naknada. Istina je da banke javno oglašavaju cijene različitih bankarskih proizvoda i usluga koje nude na tržištu i da je na takav način omogućeno klijentima banaka da biraju banku preko koje će poslovati. Ipak, u cilju jednostavnijeg načina upoređivanja cijena bankarskih usluga i ocjenjivanja koja banka je najpovoljnija sa stanovišta klijenta, bilo bi dobro obezbijediti na jednom mjestu javno oglašavanje i redovno ažuriranje iznosa najznačajnijih bankarskih naknada svih banaka koje posluju na tržištu. Ovakav pristup bi omogućio veću transparentnost cijena bankarskih usluga, olakšao bi korisniku bankarskih usluga izbor banke, a sve zajedno dovelo bi do jačanja konkurencije između banaka i pojeftinjenja bankarskih usluga.
Na tragu ovih rješenja su i aktivnosti koje sprovodi Narodna banka Srbije, a koje mogu biti dobar primjer na koji način i mi u Republici Srpskoj možemo podstaći jaču bankarsku konkurenciju kada su u pitanju bankarske naknade. Naime, prema novousvojenim izmjenama i dopunama Zakona o platnim uslugama u Republici Srbiji Narodna banka Srbije propisuje listu reprezentativnih bankarskih usluga povezanih sa platnim prometom i obavezuje se da je redovno ažurira i objavljuje na svojoj internet prezentaciji. Naravno, ova rješenja jesu i moraju biti usklađena sa evropskim standardima i najboljim međunarodnim praksama.
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Teorija je jedno a praksa je drugo…
Građani ne upoređuju ni kamatne stope ili ostale troškove kredita, a kamo li da upoređuju naknada u za PP.
Al je ova dosadna svako malo…promijenite bar njenu sliku
Da bi bio neko bio analiticar i konsultant morao bi imati i znacajno iskustvo u djelatnosti, a ne kancelarijsku teorijsko znanje i u sluzbi neke partije. Kako god kratak osvrt na “analizu”. U svjetskim okvirima prihod od naknada ima znacajno vece ucesce u ukupnim prihodima banaka nego sto je to slucaj kod nas. Velika je razlika da li se posmatraju prihodi od necega ili prihodi umanjeni za rashode od istog. Da biste ovakvu temu analizirali, a da ne kazete da je CBBIH prosle godine nenajavljeno uvecala sve naknade (troskove) prema bankama za vrsenje poslova platnog prometa skoro za preko 80% je svjesno obmanjivanje citalaca ili neznanje. Za banke je CBBIH isto sto i mlin za pekarsku industriju. Znaci ako se poveca cijena brasna povecava se i cijena hljeba. Nasi ljudi ne mogu bez nametanja potrebe za drzavnom regulacijom i pod krinkom transparentnosti uvodjenje intervencionizma. Ok, a da sve pekare objave cijene hljeba i kifli, da svi mljekari objave cijene mlijeka, to bi bilo znacajnije za obicne ljude. Ako vec dajete prostor ovakvim analizama onda barem neka bude argumentovana i prikazana iz vise uglova jer slozicete se da od toga zavisi objektivnost analize.
Pokusala sam naci biografiju autora ali bez uspjeha. Interesantno je kad sebe neko predstavlja kao analiticara bilo cega i ujedno i magistra bez biografije ili profila na poslovnim mrezama. Svasta receno ali bez argumenata osim da je nesto po ugledu na NBS i bez pravih detalja i pogleda iz vise uglova, dobro je Mirko napisao.