DOBOJ – Saša-trade Doboj je firma koja nekoliko godina unazad uspješno sarađuje sa javnim sektorom. U sklopu firme Saša Trade posluje i devet poslovnih jedinica MASS-light, i to u Doboju, Sarajevu, Derventi, Bijeljini, Trebinju, Banja Luci, Gračanici i u Jelahu. Čest je isporučilac usluga mnogim javnim ustanovama, preduzećima, opštinama i gradovima, a naročito onim na čijem čelu su donedavno bili kadrovi Demokratskog narodnog saveza.
U prilog tome govore vrijedni ugovori među kojima se ističu oni sa JP Putevi Republike Srpski, čiji je vršilac dužnosti direktora sve do oktobra 2020. godine bio Nenad Nešić (DNS). Zatim, vrlo unosni ugovori su potpisivani i sa Republičkim sekretarijatom za raseljena lica i migracija, gdje je direktovao Marko Aćić sve do oktobra 2020. godine i “sječe” DNS-ovih kadrova. Ne treba zaboraviti ni dobru saradnju firme Saša-trade Doboj i Željeznica Republike Srpske. Kolokvijalno rečeno, u doskorašnjoj raspodjeli koalicionih partnera, Željeznice su uvijek pripadale DNS-a. Ali, i grad Doboj je počeo da sarađuje sa firmom Saša-trade i to nakon promjene lokalne vlasti 2018. godine.
Saša-trade, zajedno sa “EHTA – R” Derventa, svega nekoliko dana prije smjene Marka Aćića, potpisuju ugovor sa Republičkim sekretarijatom za raseljena lica i migracije koji je težak 866.000 KM bez PDV-a. Za ovaj novac grupa ponuđača treba da izvede radove na rekonstrukciji i izgradnji 32 stambene jedinice u Derventi, Modriči i Doboju.
Početkom 2019. godine su zajedno sa istom grupom ponuđača, prilikom ponovljenog postupka, dobili posao izvođenja radova na izgradnji višeporodičnog stambenog objekta u opštini Istočno Novo Sarajevo. Tada su, zajedno sa “EHTA – R” Derventa i firmom Geokop d.o.o. Derventa, potpisali ugovor sa Ministarstvom za raseljena lica i migracije (koje se kasnije ukida i nastaje Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije). Za ovaj posao su inkasirali 399.779,51 KM bez PDV-a.
Međutim, nakon nešto malo više od godinu dana, pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještanje su dobili posao od Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije, zajedno sa “EHTA – R” Derventa i firmom Geokop Derventa, za nabavku dodatnih radova na izgradnji višeporodičnog stambenog objekta u opštini Istočno Novo Sarajevo. Ovaj posao je vrijedan 25.622,57 KM bez PDV-a.
Postavlja se pitanje da li se u ovom slučaju radilo o tzv. cijepanju javne nabavke, da li je javna nabavka već bila namijenjena grupi ponuđača koja je na prvom mjestu i dobila posao izgradnje višeporodičnog stambenog objekta u opštini Istočno Novo Sarajevo.
Zakon o javnim nabavkama jasno nalaže da ukupna vrijednost ugovora dodijeljenog za dodatne radove ne smije preći 20% od osnovnog ugovora. Samim tim, formalno-pravno je sve pokriveno. Međutim, da li je tako i u praksi!?
Damjan Ožegović iz Transparency International BiH za naš portal kaže da je u ovom slučaju sve formalno-pravno u skladu sa zakonom jer, kako navodi, Zakon o javnim nabavkama BiH dozovljava da se ugovor o javnoj nabavci može zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u slučaju ugovora o javnoj nabavci radova za dodatne radove, ali pod određenim uslovom.
“Zakon o javnim nabavkama BiH dozovljava da se ugovor o javnoj nabavci može zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u slučaju ugovora o javnoj nabavci radova za dodatne radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali isključivo usljed nepredviđenih okolnosti i koji postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje ugovorenih radova, i kada se takvi dodatni radovi ne mogu odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ,” ističe Ožegović.
Ožegović dalje dodaje da se takav ugovor može zaključiti sa ponuđačem kom je dodijeljen osnovni ugovor, ali ukupna vrijednost ugovora dodijeljenog za dodatne radove ne smije preći 20% vrijednosti osnovnog ugovora.
Šta se dešava u praksi?
Ožegović napominje da mnogi ugovorni organi vješto koriste ovu mogućnost.
“Međutim, vrijedno je napomenuti da je primijećeno kako mnogi ugovorni organi vješto koriste ovu mogućnost te u osnovni projekat namjerno ne uključe dio radova koji bi se morali izvesti, što ostavlja mogućnost jednom ponuđaču (ili grupi ponuđača) da jedini podnese ponudu znajući unaprijed da će se u konačnici osnovni ugovor uvećati za te nepredviđene radove, te na taj način bude jedini ponuđač koji zapravo podnese ponudu dok su drugi ponuđači u tome onemogućeni jer ne vide ekonomsku isplativost u osnovnom ugovoru”, zaključuje Ožegović.
Odgovor smo potražili i od Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije, ali isti nismo dobili do objavljivanja ovog teksta.
Nenad Nešić, doskorašnji direktor JP Putevi Republike Srpske i predsjednik DNS-a, u svojim avanturama kroz javne nabavke uspio je da dodijeli i jedan veoma unosan posao firmi Saša-trade. Naime, radi se o modernizacije rasvjete u tunelu „Brčigovo” dužine 947 m, teškoj 806.106,6 KM sa uračunatim PDV-a.
Kriterijum za dodjelu posla firmi Saša-trade je najniža cijena, koja je za svega 800 KM bila niža od druge prihvatljive ponude.
Sarađivalo se i sa Željeznicama Republike Srpske i to u vrijeme kada je na čelu ovog javnog preduzeća bio Slavko Gligorić, kadar DNS-a. Tako je firma Saša-trade za Željeznice RS nabavila ručni alat vrijedan oko 71.000 KM.
U Odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača za spomenutu javnu nabavku se navodi da su pristigle dvije ponude, jedna firme Saša-trade, a druga firme „SPEL”D.O.O.- BANјA LUKA. Ponuda firme “SPEL” d.o.o. Banja Luka je iznosila 71.700 KM, tačno onoliko kolika je bila procijenjena vrijednost javne nabavke, dok je ponuda firme Saša-trade iznosila za oko 4.000 KM više.
Igrom slučaja, utvrđeno je da je kod obje ponude došlo do grešaka koje su isključivo računske prirode, te se upućuju Zahtjevi za za pisanu saglasnost za ispravku računskih grešaka ponuđačima „SPEL”D.O.O.- BANјA LUKA i „SAŠA TRADE”D.O.O.- DOBOJ.
“Spel” dostavlja prvi ispravljenu ponudu koja tada iznosi 71.688,36 KM. Saša-trade dostavlja ispravljenu ponudu ubrzo nakon firme “Spel”. Oni su sačinili malo veće računske greške, s obzirom na to im ovaj put konačna cijena iznosi 71.683,00 KM. Za svega 5,36 KM manje od cijene drugog ponuđača i savršeno uklopnjena u procijenjenu cijenu javne nabavke.
Saša-trade i ovaj put odnosi pobjedu.
Ništa manje interesantni nisu ni ugovori sa gradom Dobojom, a dobra saradnji s njima je započeta krajem 2018. godine, simpotamtično ili ne, nakon izmjene gradske vlasti.
S prethodnom vlašću, prema našim saznanjima, nije bilo saradnje ali je bilo tužbi. Saša Vajić, vlasnik preduzeća “Saša trade” tužio je grad nakon velikih poplava u Doboju. Tada je prijavio da mu je uništena polovina robe u poplavama 2014. godine. Mile Balotić, vještak ekonomske struke, na drugom vještačenju je utvrdio da je ukupna šteta iznosila 2,1 milion KM, a ne 4,25 miliona KM kako se prvobitno smatralo.
Saša-trade je zajedno sa firmom Geokop dobio od grada posao vrijedan 1.461.181,65 KM. Za ovaj novac obavljaju posao izvođenja radova na izgradnji gradske saobraćajnice Sforovski put u Doboju.
Krajem 2019. godine su od grada dobili i posao redovnog održavanja javne rasvjete i na taj način inkasirali 125.600,58 KM.
Udio u kolaču vrijednom preko 4 miliona KM pripao je i firmi Saša-trade. Naime radi se o nabavci i montaži LED rasvjete i sistema za nadzor i upravljanje javnom rasvjetom u gradu Doboju. O ovome je Infoveza već ranije pisala.
Vlasnik firme Saša-trade d.o.o. Doboj je Saša Vajić koji zajedno sa Slavenom Dujakovićem, direktorom Agencije za osiguranje RS (AZORS) i kadrom DNS-a i suvlasnik firme „Plava linija“. Prema saznanjima Žurnala, dobar dio osiguravajućih kuća u Republici Srpskoj (koje rade i na registraciji vozila, a da pritom nemaju sopstveni tehnički pregled) prinuđene su da tehničke preglede automobila svojih klijenata obave u firmi „Plava linija“.
A sarađivalo se i sa Agencijom za osiguranje RS i to putem direktnog sporazuma. Mijenjao je Saša Vajić dotrajalu rasvjetnu opremu za 4.000 KM.
Vajićev partner Dujaković je ostao upamćen i po rasipanju narodnog novca na luksuzni automobil od 134.000 KM za potrebe AZORS-a.
Zanimljivo je i da je Upravni odbor Agencije za osiguranje Republike Srpske izmjenama statuta je produžio mandat direktora sa četiri na pet godina i omogućio Dujakoviću da na toj poziciji ostane sve do reizbora.
Iako je Slaven Dujaković preživio oktobarsku “sječu” DNS-ovih kadrova, u februaru se pojavila vijest, gdje je prema saznanju ATV-a, Vlada Republike Srpske tražila je od Narodne skupštine Republike Srpske da razriješi direktora Agencije za osiguranje Slavena Dujakovića.
Kroz medije se provlači i da je Vajićev poslovni partner Dujaković kum Nenada Nešića.
Bojan Trgić, urednik portala Micro mreža smatra da je iskorištavanje javnih preduzeća kroz javne nabavke rak rana našeg društva.
“Iskorištavanje javnih preduzeća kroz javne nabavke je rak rana našeg društva, što se na kraju manifestovalo ogromnim gubicima u firmama za koje je nezamislivo da mogu poslovati negativno, kao što su Elektrokrajina, Šume Srpske, Pošte i brojna druga preduzeća”, ističe on.
“Naši političari su maheri u zloupotrebi zakona o javnim nabavkama, što se posebno vidi kroz stvari koje ste naveli ali i kroz mogućnost dodatnih radova, gdje se privatnicima bliskim vlasti dodijeli neki tender, na koji oni ponude nižu cijenu od ostalih, ali kroz dodatne radove, koje zakon dozvoljava da se sklopi sa istim preduzećem iznosu od 20 odsto od ukupnog tendera, povećaju cijenu samog posla, koji u konačnici bude mnogo veći od planiranog”, zaključuje Trgić.
Nebojša Vukanović, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske za naš portal kaže da nepostojanje pravne države i omogućava postojanje korupcija.
“Nepostojanje pravne države i omogućava postojanje korupcije. Zarobljeno društvo u kom mi živimo je pogodno tlo za korupciju, nepotizam i partokratiju. Zakoni su krojeni tako da omogućavaju ovakve i slične situacije. SNSD i njegove satelitske partije putem naduvanih faktura i ugovora uzimaju milione maraka. Ranije se dešavalo da uzimaju 10 ili 20 odsto, a sad se dešava i da idu i 200 odsto”, navodi Vukanović.
On glavnog krivca vidi u pravosudnom sistemu.
“Po meni najeću odgovornost snosi pravosudni sistem kada govorimo o ovakvim stvarima. Upravo oni dozvoljavaju da afere ostanu neistražene”, zaključuje Vukanović.
Kontaktirali smo i firmu Saše Vajića, ali odgovor nismo dobili. Infoveza
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Dobar dio ovog nije istina, znam jer sam radila u ovoj firmi i gazde su mi ostale u lijepom sjecanju jer su korektni i posteni ljudi, ali je u nasoj drzavi izgleda samo bitno da se pise pa makar i neprovjereno.
Vrlo je zanimljivo kakva je uloga Upravnog odbora Agencije za osiguranje i to Racica i Mekinjica, koji su dozvolili da direktor sa svojom privatnom firmom Plava linija direktno radi osiguranje, a to mu zakon zabranjuje. Zasto su svi cutali kada se zna da je Slaven uslovljavao da ne dira osiguravajuce kuce, da idu na tehnicke preglede Plave linije i da placaju duple cijene. Upravni odbor je direktno saucesnik u ovome.
Kakav bre kum ?!
Slaven Dujaković je brat od Vajićeve žene.
I obojica imaju više miliona vrjednu imovinu.
Prije par godina imali tezgu na buvljoj pijaci u Doboju. Dujaković imao trgovinu eksera i slične robe. A onda su se uz pomoć Obrena Petrovića, tada SDS (sada SNSD) nenormalno obogatili.