BANJALUKA, U prvih pet mjeseci ove godine u Republici Srpskoj zaključeno je 11.478 polisa osiguranja imovine, tako da je premija iznosila 11,3 miliona maraka, a u istom periodu isplaćeno je 2,9 miliona maraka po osnovu šteta na imovini.
Istakla je ovo u intervjuu “Glasu Srpske” direktor Agencije za osiguranje RS Božana Šljivar.
– Više od četiri miliona maraka ovogodišnje premije osiguranja odnosi se na kasko osiguranje vozila, a ostatak na osiguranje imovine od požara, prirodnih sila i ostalih šteta na imovini. U istom periodu prošle godine ostvarena je premija od oko devet miliona maraka, što znači da je u 2010. godini premija porasla za 25 odsto – rekla je Šljivar.
* Da li Agencija kontroliše osiguravajuća društva u vezi sa pitanjem isplata šteta osiguranicima?
ŠLJIVAR: Agencija kontroliše isplate šteta kroz nadzor pojedinačnih društava za osiguranje, a pored toga, osiguranici se mogu obratiti ombudsmanu u osiguranju, čije je kancelarija formirana u okviru Agencije. U 2009. godini ova kancelarija je zaprimila 73 predmeta, uglavnom prigovore korisnika naknada iz osiguranja, pri čemu su dominirali prigovori na postupke u isplati naknade štete po osnova autoodgovornosti. U 11 predmeta donesena je odluka kojom je utvrđeno kršenje Kodeksa poslovne etike.
* Koliko je u toku ove godine osigurano imovine u RS i da li se iznos premije povećao u odnosu na isti period lani?
ŠLJIVAR: U prvih pet mjeseci ove godine zaključeno je 11.478 polisa osiguranja imovine, tako da je premija iznosila 11,3 miliona maraka. Više od četiri miliona maraka premije osiguranja odnosi se na kasko osiguranje vozila, a ostatak na osiguranje imovine od požara, prirodnih sila i ostalih šteta na imovini. U istom periodu prošle godine ostvarena je premija od oko devet miliona maraka, što znači da je u 2010. godini premija porasla za 25 odsto. U prvih pet mjeseci godine isplaćeno je 2,9 miliona maraka po osnovu šteta na imovini.
* Zbog čega je kod nas nizak stepen osiguranja imovine? Kakva je situacija u zemljama u okruženju?
ŠLJIVAR: U 2009. godini učešće osiguranja imovine u ukupnoj premiji iznosilo je oko 16 odsto. U zemljama u okruženju ova premija iznosi od 35 do 40 odsto. Republika Srpska zaostaje za razvijenim tržištima osiguranja i u učešću premije životnog osiguranja. Razloge za to treba tražiti u nivou ekonomske razvijenosti, životnom standardu, te nedostatku tradicije i kulture osiguranja. Ni kao društvo, ni kao pojedinci nismo svjesni značaja i potrebe osiguranja imovine i života od različitih oblika rizika.
* Koji su najveći problemi na tržištu osiguranja RS i šta Agencija radi kako bi se stanje popravilo?
ŠLJIVAR: Sektor osiguranja Republike Srpske lani je pokazao kratkoročnu otpornost na recesijske uticaje i nije došlo do smanjenja obima premije. Ipak, nerazvijenost tržišta osiguranja u odnosu na druge tranzicijske zemlje, nepovoljna struktura premije, u kojoj dominira obavezno osiguranje od autoodgovornosti, kao i nelojalna konkurencija u ovoj oblasti, naslijeđeni su problemi u sektoru osiguranja RS.
Agencija je u cilju rješavanja ovih problema u 2009. godini radila na unapređenju regulatornog okvira i pravila poslovanja u skladu sa direktivama Evropske unije i drugim međunarodnim standardima, te sprovodila stalni nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje i drugih učesnika na tržištu osiguranja.
* Kako su u prošloj godini poslovala društva za osiguranje u RS?
ŠLJIVAR: U 2009. godini 11 društava za osiguranje, koja imaju sjedište u RS ostvarilo je obračunatu premiju od 119,9 miliona maraka. Ukupna aktiva sektora osiguranja lani je iznosila 226 miliona maraka. Neto dobitak od više od deset miliona maraka ostvarilo je devet društava za osiguranje, a gubitak od 7,6 miliona maraka iskazala su dva društva. U sektoru osiguranja bilo je zaposleno 927 radnika i jedino je u ovom segmentu finansijskog sektora u 2009. godini došlo do povećanja broja zaposlenih, i to za šest odsto.
Reforma
* Dokle se stiglo sa reformom penzionog sistema RS?
ŠLJIVAR: Projekcije u Strategije reforme penzijskog sistema RS pokazale su da nećemo moći da izbjegnemo postepeno produženje radnog vijeka, a prije svega efektivnu dob penzionisanja, koja je sada znatno ispod zakonski propisane, zbog velikog učešća invalidskih i porodičnih penzija. Pored toga u Strategiji su razmatrane i mogućnosti uvođenja tzv. obaveznog drugog stuba, odnosno privatnog kapitalizovanog penzijskog osiguranja. Što se tiče tzv. trećeg stuba ili dobrovoljne penzijske štednje, stvorene su zakonske pretpostavke za njegovo funkcionisanje, ali još uvijek nema ni jednog društva za upravljanje ovim fondovima. Glas Srpske
