NJUJORK – Američke finansijske institucije donijele su dugoočekivanu odluku da dozvole investicionim kompanijama da aktivno ulažu u Bitcoin za klijente.
Fondovi kojima se trguje na berzi (ETF-ovi) vezani za Bitcoine sada mogu da se koriste u svemu, od penzionih fondova do investicionih portofolija.
Ljubitelji kriptovaluta iz čitavog sveta slave na društvenim mrežama sa grozničavim uzbuđenjem, objavljujući grafikone sa anotacijama i mimovima o brzom bogaćenju.
Šta je ETF?
ETF-ovi su portofoliji koji omogućuju investitorima da ulažu u više različitih imovina, a da ne moraju nijednu da kupe.
Njima se na berzi trguje kao dionicama, a njihova vrednost zavisi od učinka ukupnog portfolija u realnom vremenu.
ETF može da se sastoji od kombinacije zlatnih i srebrnih poluga, na primjer, ili od mješavine dionica vrhunske tehnologije i osiguravajućih društava.
Neki ETF-ovi već sadrže Bitcoine posredno, ali takozvani „spot” Bitcoin ETF-ovi će kupovati kriptovalutu direktno, „na licu mjesta”, po njenoj aktuelnoj cijeni, tokom čitavog dana.
Zbog čega toliko uzbuđenje?
Otprilike desetina investicionih kompanija, među njima Blekrok i Fajdeliti, čekale su mjesecima da im Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC) da zeleno svjetlo da počnu da kupuju Bitcoine za vlastite ETF-ove.
I poslije više nedelja natezanja oko formulacije, prvi su sada dobili odobrenje.
To znači da nova grupa investitora sada može da uđe u spekulisanje Bitcoinom, a da ne mora da vodi računa o tome da ima digitalne novčanike ili da se probija kroz kripto menjačnice.
I sada se očekuje da će se u tržište Bitcoin sliti milijarde dolara, kako ove finansijske kompanije budu počele sve više da kupuje digitalne novčiće.
Manji broj analitičara tvrdi da će to vrlo malo uticati na cijenu kriptovaluta, budući da su spot Bitcoin ETF-ovi već prihvaćeni u drugim zemljama.
Ali ulaskom američkih giganata na ovo tržište, većina ljudi očekuje da će vrednost Bitcoin početi da raste zajedno sa potražnjom.
Njegova cijena je, međutim, ozloglašeno nestabilna.
Ona je skočila na skoro 70.000 dolara po novčiću 2021. godine, a zatim pala na 16.000 dolara 2022. godine.
Ali 2023. godine rasla je postojano, delom zahvaljujući pomami oko odobrenja bitkoin ETF-ova i sada je na 44.000 dolara.
Zasnovan na ideji objavljenoj onlajn 2008. godine, koja je potekla od čoveka po imenu Satoši Nakamoto, Bitcoin je prva kriptovaluta, a ostaje i dalje najvrednija i najslavnija.
Njegova cijena se često doživljava kao barometar za čitavu industriju hiljade drugih novčića, tokena i proizvoda zasnovanih na istoj blockchain tehnologiji.
A sa prilivom novog novca u ovaj ekosistem, mnogi očekuju navalu interesovanja za tehnologiju kriptovaluta u cjelini.
Kako će ova odluka uticati na usvajanje kriptovaluta?
Neki kažu da ova revolucionarna odluka ukazuje na to da je establišment konačno počeo da shvata bitkoin ozbiljno, makar samo kao spekulativno sredstvo.
Za one koji smatraju Bitcoin legitimnim „digitalnim zlatom”, ima li boljeg dokaza za to od navale najvećih institucija za upravljanje novcem koje ga kupuju, i to pod nadzorom regulatora?
Drugi tvrde da je suština kriptovaluta u odbijanju tradicionalnih finansijskih sistema u korist decentralizovane alternative koju pokreću ljudi.
A to što investicioni bankari kupuju Bitcoin samo da bi se obogatili u američkim dolarima baš i nije ono što je Satoši Nakamoto prvobitno imao na umu.
Ali sudeći po uzbuđenju na društvenim mrežama, preovlađujući sentiment je nada da će injekcija gotovine obogatiti postojeće investitore u Bitcoin.
Koji su rizici po buduće investitore?
Cijena Bitcoina može rapidno i često da se promijeni bez ikakvog upozorenja ili objašnjenja.
I zato investitori moraju to da uzmu u obzir kad se odlučuju za ETF-ove vezane za digitalne novčiće.
Ali ETF-ovi se i inače često prodaju kao proizvodi visokog rizika i visoke nagrade.
Drugi potencijalni rizik je sajber-kriminal.
Bitcoin i druge kriptovalute našli su se na meti ogromnih i skupocjenih napada nakon kojih su iz kripto kompanija ponekad preko noći bile izvučene stotine miliona dolara.
A ako bi neko kao što je Blackrock postao većinski vlasnik Bitcoin, njegova sajber-bezbjednost bi bila stavljena na ozbiljnu probu na koju do sada nije navikao.
Druga negativna strana je šteta po životnu sredinu.
Bitcoin se oslanja na ogroman broj moćnih kompjutera iz cijelog sveta da bi procesuirao transakcije i stvarao novčiće.
Upotreba obnovljive energije je u porastu – ali tek ostaje da se vidi kako investicione kompanije mogu da pomire potencijalnu cijenu Bitcoin po životnu sredinu sa kupcima zabrinutim zbog ispunjavanja ekoloških, socijalnih i korporativnih standarda. BBC tehnologija